Zvjezdice su pale
Koliko doista pratimo i razumijemo promjene koje su utjecale na standardizaciju turističke ponude 21. stoljeća? Živimo li još uvijek, prema poimanju turizma, u 20. stoljeću? Što se to uopće s turizmom događa posljednjih godina i jesmo li spremni na redefiniciju starih klasifikacija? To nije pitanje samo za nas u Hrvatskoj; to je pitanje za cijelu branšu.
Hotelijeri postaju iznajmljivači
Hoteli su postali veliki vlasnici nekretnina sa sve manjim brojem zaposlenih, osobito iskusnih i stručnih ljudi. Poslovnim procesima vladaju procedure, organizacija posla ide u pravcu industrijalizacije, mcdonaldizacije. Ugostiteljstvo, tj. hotelijerstvo, polako nestaje kao pojam dobrog domaćinstva baziranog na kontaktu te stvaranju povjerenja i odanosti između gosta i domaćina. Hoteli iznajmljuju poslovne prostore za sve uslužne djelatnosti trećim osobama, koriste vanjske tehničke službe, njihova se usluga svodi na iznajmljivanje sobe ili apartmana uz bogatu ponudu konfekcijskih jela s buffet stolova koje dopunjuju i pospremaju tihi i marljivi ljudi. Hoteli–iznajmljivači na svjetskoj razini gube svoj tržišni udio, promet im iz godine u godinu klizi. Svjesni te pojave, čelni ljudi nekih od najvećih hotelskih marki – Kempinski, Intercontinental, Marriott – otvoreno o tome problemu govore posljednjih godina na ITB-u u Berlinu.
Hotelski resorti i brodska krstarenja – ponuda za mase
Nekada, prije 30 i više godina, krstarenja luksuznim brodovima bila su rezervirana za dobrostojeću klijentelu, a obični ljudi o njima su maštali i štedjeli za posebnu prigodu. Krstarenja su bila skupa i nedostižna. Danas, brodovi–hoteli, koji premašuju kapacitet od 5.000 putnika, nude sav komfor i sjaj u pansionskom izdanju za cijenu prosječne mjesečne plaće. Tako su, nekada luksuzna, brodska krstarenja danas postala sinonim za masovni turizam. Pandan ovoj ekonomiji obujma na moru, mjesta su masovnih turističkih dolazaka isto tako moderno opremljeni komforni i luksuzni hotelski resorti, hotelski gradovi.Slično kao i u slučaju brodova, i hotelski gradovi nekada su imali epitet vrhunskog sjaja, glamura i visokih cijena. Sjetimo se samo HG Haludovo. Danas se tjedni aranžmani s all inclusive ponudom u pet zvjezdica prodaju za vrijednost prosječne mjesečne plaće.
Kampovi postaju difuzni hoteli
Prvi masovni turistički pokret Nijemaca prema Mediteranu, samo 10 godina nakon završetka 2. svjetskog rata, obilježili su VW Buba i mala kamp prikolica. Kampiranje je bilo najekonomičniji način provođenja ljetnih praznika. Zahvaljujući popularnosti kampova i velikim površinama za kampiranje uz more, Istra se razvila u najturističkiju regiju Hrvatske. Kampovi su izgradili hotele 70-ih godina prošlog stoljeća, a danas megatvrtkama koje imaju u vlasništvu i hotele donose ekstra profit. Veliki obujam prometa (uz niže troškove infrastrukture i poslovanja) usmjerio je investicije u kampove prema podizanju standarda usluge. Danas veliki kampovi imaju istu razinu usluge kao i hoteli – apartmanski smještaj u mobilnim kućama, restorane, bazene, wellness, sportske terene, male marine za plovila itd. Kampovi se postupno transformiraju uslugom i cijenom u raspršene hotele.
Iznajmljivači postaju ugostitelji
Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća tadašnje su narodne vlasti nagovarale i uvjeravale ljude da u svoj dom prime turiste koji nisu imali gdje odsjesti. Spavalo se na plažama, u parkovima, na klupama. Umorni su turisti po cijele dane obilazili naselja kucajući na vrata domaćina do duboko u noć i moleći ih da ih prime, makar spavali u konobi. Iznajmljivale su se poludovršene garaže s jogi madracima na podu, sobe sa zajedničkom kupaonicom opremljene rashodovanim namještajem obližnjeg hotela. Štedjela se voda, često bi nestajalo struje, stari su gosti sami donosili iz svoje zemlje šećer, ulje, brašno, kavu, kakao i dr. svojim domaćinima, te bi tako prebijali troškove cijene boravka. Dizali su se krediti i katovi na kućama bez fasada, krenulo je iznajmljivanje. Danas je era iznajmljivanja u obiteljskim kućama na izdisaju. Traži se domaćinstvo, lokalni ugođaj, ono ugostiteljstvo koje su veliki hoteli izgubili. Smještaj mora biti opremljen na visokoj razini, a dodatni sadržaji poput bazena, sunčališta, igrališta za djecu i sl. postaju uobičajeni. P2P ili sharing economy, u kombinaciji s digitalnim marketingom, lansirao je dobro domaćinstvo u orbitu željenog smještaja, ali loše domaćinstvo upravo kroz digitalnu inspekciju za čas gubi na cijeni i nestaje s horizonta potražnje.
Pojmovi poput hotela, kampa, smještaja u domaćinstvu i na brodovima više nisu jednoznačni.
U slučaju svake od vrste smještaja dolazi do raslojavanja. Pritom oznaka kategorije smještaja, obilježena određenim brojem zvjezdica, ne govori dovoljno o samoj vrsti usluge. Klasičan kamp ili kamp – difuzni hotel, obiteljski kamp, outdoor kamp, sportski kamp, lifestyle hotel, obiteljski hotel, sportski hotel ili klasičan hotel, hotelski resort, privatni smještaj, B&B (engl. bed and breakfast), smještaj kod domaćina, smještaj na selu, smještaj u seoskom domaćinstvu, smještaj u tradicionalnoj kući, smještaj u urbanim apartmanima, krstarenje na jedrenjaku, jedrenje na jahti, krstarenje na mini kruzeru, krstarenje na motornoj jahti, krstarenje na megakruzerima itd., samo su neki od pojmova koji se uvode kao oznake profila usluge u pojedinom segmentu ponude. Ubuduće će se više opisivati sama priroda usluge koja pogađa ciljani tržišni segment, a manje će pritom biti važna službena kategorizacija zvjezdicama. Razinu kvalitete, odnosno zvjezdice, dodjeljuju sami gosti pa i najveći svjetski savjetnici za putovanja, čije plakete i naljepnice s ocjenama sve češće susrećemo na vratima ugostiteljskih objekata.
Turizam 21. stoljeća
Ponuda se prilagođava potražnji modernog turista u svim segmentima usluge na putovanju. Činjenica je da zakonska regulativa, školstvo, pa i sama struka, svojim prilagodbama kasne za ovim globalnim promjenama. Dobar dijalog javnog i privatnog sektora i otvorenost društva prema informacijama sa svjetske turističke scene prvi su uvjet za prilagodbu sustava na nove okolnosti. Nadamo se da će hrvatska turistička javnost dobiti priliku otvoreno i „bez fige u džepu“ razgovarati o novim pojavama u turizmu. Što prije, to bolje.
Nedopinezic.com