KRATKE VIJESTI S INTERNACIONALNE TURISTIČKE BURZE, ITB BERLIN 2024.

ITB I ŠTRAJK

Ovogodišnji ITB je pod pritiskom štrajka zemaljskog osoblja grupacije Lufthansa i Deutsche Bahna. Sindikat Verdi je iskoristio važan trenutak za pritisak na poslodavce i pokrenuo štrajk koji će paralizirati dobar dio javnog prometa od četvrtka 07. 03. u 04:00 do subote 09. 03. u 07:00.
U tom razdoblju su otkazani svi letovi grupacije Lufthansa a nije moguće putovati ni vlakovima. Sindikat zahtjeva 35 satni radni tjedan s punom plaćom.
Ovakva situacija je unijela veliku nervozu kod svih sudionika ITBa jer su odlasci u petak, dan nakon zatvaranja burze znatno otežani. Umjesto punog fokusa na posao, mnogi su sudionici prisiljeni istovremeno tražiti rješenja za povratak kući.

Ranjivost aviodestinacija

Štrajk je razotkrio i veliku ranjivost avio destinacija kad su u pitanju ovakve sindikalne akcije. Financijske štete će biti ogromne ali i gorak okus nesigurnosti za mnoge sudionike ITBa koji su već po drugi puta u nekoliko godina osjetili posljedice štrajka.

Pad offline aktivnosti

Osim toga primjećuje se značajan pad ekonomskog efekta ITBa. Prije Covida 19 cijeli je grad bio u znaku ITBa,  offline reklame su bile prisutne na svakom koraku,  vijesti s ITBa su se vrtjele na svakoj TV mreži, gotovo svaki hotel u centru je imamo besplatan autobusni prijevoz do sajma, svake večeri su se održavale zabave po hotelima, barovima, sajmeni prostor je „pucao po šavovima“ od izlagača i poslovnih posjetitelja. Još uvijek je ITB najveći, najutjecajniji poslovni turistički sajam u Europi i najveći turistički kongres ali razina ukupnog događanja značajno je manja.

Digitalna tranzicija u Postcovid eri

Post Covid era je donijela mnoge promjene i ubrzala je digitalnu tranziciju. U digitalni marketing, stvaranje velikih baza podataka i implementaciju umjetne inteligencije ulaže se ogroman novac. Zato će u budućnosti ovakva događanja imati sasvim drugi značaj. Ljudi iz branše se moraju susresti u živo barem jednom godišnje a ITB je prilika da se u nekoliko dana susretnete sa svim važnim partnerima iz zemlje i inozemstva na jednom mjestu.

Želja za povoljnim putovanjima

Što se tiče putovanja Nijemaca, želja je i dalje velika. Ono što je prošle godine bilo najavljivano, ove se godine potvrdilo u istraživanjima. Pazit će se više na troškove putovanja. Prema FURovoj Reiseanalyse, 73% ispitanika će sigurno putovati, 41% ispitanika već ima plan putovanja. 43% ispitanika planira isti trošak putovanja kao lani, 7% planira potrošiti manje, 15% ispitanika će potrošiti više ove godine nego lani a 36% još uvijek nisu sigurni koliko će moći potrošiti. 2023. je prosječna potrošnja po osobi i putovanju bila 1337 eura. To je najveći iznos do sada.

Organizirana i individualna putovanja

Organizirana putovanja iz Njemačke su značajno rasla u 2023. u odnosu na 2022. prema istraživanju udruženja DRV, zahvaljujući oporavku kružnih, brodskih putovanja. Ukupan postotak organiziranih putovanja u 2023. iznosio je 47,2% . 2019 je bio na 50%. Individualna putovanja participiraju u ukupnom prometu s 52,8%. Dobar dio razloga za još uvijek manjim prometom organiziranih putovanja prema individualnima leži u poskupljenjima koja su drastično povećala cijenu aranžmana u 2023. godini dok je istovremeno zbog inflacije i sporog rasta plaća kupovna moć putnika pala.
www.nedopinezic.com

SVI PUTOVI VODE U RIM

Dugo sam razmišljao o putovanju u Rim

https://www.comune.roma.it/web/it/welcome.page  Mislio sam da ću se za Rim posebno pripremiti, rezervirat barem tjedan dana za obilazak svih znamenitosti… I onda se dogodi da moja starija kćer Karla ima obranu mastera iz implantologije na medicinskom fakultetu UniCamillus. Dva i pol dana u Rimu ? Zašto ne ?

U dogovoru s ostatkom obitelji Karla je organizirala da dođemo na njenu promociju u Rim. Uz nju su promociju imale i njene prijateljice, kolegice Dora Mahulja i Andrea Lukežić pa nas se okupilo lijepo društvo.

Prijateljice i prijatelji stizali su dan za danom kao potpora laureanticama. Krenuli smo tako na put i mi, moja supruga Ksenija i ja iz zračne luke Trst s kojom je Rim povezan s četiri leta dnevno. https://triesteairport.it/en/#null

Zračna luka Trst ima odlično uređeno parkiralište, sve usluge su vrlo brze i dobro organizirane. Mala zračna luka ali dobro „posložena“. Naša mlađa kći Pavla došla je iz Zagreba preko Splita i našli smo se na Fiumicino aerodromu u Rimu.

S aerodroma biramo prijevoz brzim vlakom „Leonardo express“ https://fiumicino-leonardo-da-vinci-airport-transfers.tickets-rome.com/?gad_source=1&gclid=CjwKCAiAopuvBhBCEiwAm8jaMQ1gUpc8zuamlhRsfE1CI8Z4RPiUgimqdRcBkdsKlDTjJ2wB2Z-h7xoCftwQAvD_BwE  koji prometuje non – stop prema centralnom kolodvoru Termini.

Pola sata vožnje uz cijenu od 14 eura po osobi odnosno 10 eura na grupnu kartu od 4 osobe. Brzo, povoljno i efikasno. Ne treba ni spominjati kako su vlakovi uredni, udobni, moderni.

Prethodno rezerviran smještaj preko platforme booking.com nalazi se blizu kolodvora Termini https://www.rfi.it/it/stazioni/roma-termini.html a pokazalo se i blizu svih najvećih znamenitosti drevnog Rima. I to je jedina njegova prednost uz, za ovaj dio Rima, povoljnu cijenu. Ostalo bolje ne spominjati. Reći ću samo da je smještaj u domaćinstvu u Hrvatskoj i kad nije „najzvjezdaniji“ u rangu premiuma prema ovome u Rimu.

No, smještaj je u drugom planu, to je samo mjesto za spavanje. Sve drugo se događa izvan smještaja. Na primjer – doručak. Ugostiteljski objekti specijalizirani za male obroke u koje spada i doručak izvrsno su organizirani. Rade odlično, vrlo su prometni tijekom cijeloga dana. https://www.paginegialle.it/magazine/food/quali-sono-i-bar-e-caffe-che-fanno-le-migliori-colazioni-di-roma-8406

U tim objektima najviše rade mladi ljudi koji su došli iz druge zemlje, kontinenta, kulture. Izvrsno govore talijanski, vrijedni su i okretni, simpatični; očito dobro motivirani. A možda su oni ili njihovi roditelji riskirali život da bi došli do mjesta koje nudi dobru budućnost.

Drukčije je u pravim, restoranima s tradicijom gdje se traži „stara škola“ ugostiteljstva, iskustvo, poznavanje teritorija, vinske karte, izvornih namirnica i tradicionalnih jela. I tu je usluga izvrsna.Preporučio bih restoran“ Al 34“ https://www.ristoranteal34.it/ To je restoran „stare škole“ ugostiteljstva koji nudi domaće specijalitete. Cijene su na razini naših, hrvatskih a u hrani se primijeti svježina namirnica. Kratki lanci nabave igraju vrlo značajnu ulogu u Rimu. Vrlo plodna okolica živi od plasmana dnevno svježeg povrća, mesa, plodova mora. To je iznimno važno za lokalnu ekonomiju a isto tako važno je i za održavanje visoke razine kvalitete gastronomske ponude.

Po Rimu se može kretati taksijem, Uberom koji je besprijekorno dobro organiziran, električnim romobilom, biciklom, podzemnom željeznicom, autobusom , pješke, ili kombinacijom ovih prijevoza. Naši mladi su isprobali sve opcije a mi smo najviše pješačili. Po dobrom vremenu to je i najbolja opcija jer je doživljaj destinacije potpuniji.

Od atrakcija uspjeli smo vidjet Forum, Koloseum s vanjske strane, posjetili smo Vatikan, najmanju državu na svijetu https://www.vaticanstate.va/it/ . Razgledali smo baziliku Sv. Petra s Petrovom grobnicom, grobnice papa, popeli smo se na kupolu bazilike s koje se pruža veličanstven pogled na uži centar Rima.
Do vrha kupole se dolazi na način da se pola puta putuje liftom ili se sav put prođe pješice stubama (jeftinija ulaznica). U obje varijante negdje na pola puta, na krovu bazilike mjesto je za mali odmor. I tu nas je dočekalo najveće iznenađenje – mali ugostiteljski objekt s pićem i slatko – slanim „ugriscima“ te čist i uredan wc! Cijene su na tom mjestu vrlo pristupačne, usluga odlična a pauza nakon pješačenja strmim stepenicama, više nego dobro došla.

Šetnja Vatikanom je ugodna i iako ima uvijek svijeta, nema osobite gužve jer su trg i korzo prostrani. Ispod hrvatske ambasade se nalazi ugostiteljski objekt s osvježenjima, tu su i suvenir dućani kao i neizbježni ulični (pre)prodavači svega i svačega.

U blizini Vatikana je i Papinski Hrvatski Zavod Sv. Jeronima i sve se to može obići pješice s početne točke Španjolski trg, na primjer;  u blizini kojeg je pametno rezervirati smještaj.

Ukupan dojam je da je sve ono što je najzanimljivije vrlo pristupačno i da se sve može razgledati krećući se pješice. Grad je vrlo vibrantan, ima pozitivnu energiju. U Rimu nećete ostati gladni ni žedni ali dobro je informirati se u naprijed za dobra mjesta jer će vam vjerojatno trebati rezervacija.

Grad nije čist, problemi s otpadom su očito veliki. Smještaj koji je na malo višoj razini ponude zaista je skup a ono jeftinije može biti svakakvo. Za izbor smještaja treba uzeti vremena i dobro proučiti ponudu sa svih strana, pročitati puno osvrta i pogledati ocjene i mišljenja gostiju.

Ostalo nam je još mnogo toga za vidjeti jer cilj našeg dolaska je bio sasvim druge prirode a mali turistički obilazak tek usputni sadržaj. Rim smo tek „načeli“ ali je okus fantastičan i pita još 😊
Svakako ćemo se vratiti i nastaviti s razgledom vječnog grada Rima.

www.nedopinezic.com

ODRŽIVI TURIZAM NA AUSTRIJSKI NAČIN

SKIJAŠKI VIKEND U ALTENMARKTU

Altenamarkt im Pongau https://www.altenmarkt-zauchensee.at/

Altenmarkt je mjesto duge povijesti koje je svoj značaj jačalo od rimskih vremena kada je ovdje bila važna postaja na putu iz pravca juga prema Salzburgu do kojega se stiže za sat vremena vožnje automobilom autocestom A10.
Gdje se je stajalo tu se je i trgovalo pa je i ime dio povijesne baštine (Stara tržnica). Općina Altenmarkt broji 4.691 stanovnika na dan 1. siječnja 2023. Dobna struktura je sljedeća: Djeca do 5 godina čine 6,6% populacije, djeca od 6 do 14 godina čine 9,7% od 15 do 24 godine 11% populacije. Od 25 do 64 godine ima 56,3% stanovništva a starijih od 65 godina 16,4 %. Prosječna starost je 41 godina a demografski plus od 2018. do 2023. iznosi 473 stanovnika.

Danas je ovo mjesto poznato turističko odredište s tradicijom dugom gotovo 100 godina. Ipak pravi zamah zimskog turizma počeo je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se gradi i poznata tvornica Atomic skija https://www.atomic.com/en . Što se turizma tiče oni ovako govore o sebi : „Danas je naša zajednica etablirana kao zvijezda u zimskom turizmu. Primjerice, kao mjesto održavanja brojnih utrka Europskog i Svjetskog kupa. Mnoštvo gostiju koji su pomogli našoj matičnoj zajednici da raste i napreduje tijekom posljednjih nekoliko desetljeća nije samo imalo blagotvoran učinak na lokalno tkivo. Sada je važno pronaći sredinu između vjere u napredak i rast i očuvanja našeg kulturnog identiteta i tradicionalnih vrijednosti.“ Svjesni su da ih je turizam spasio ali da rast standarda i težnja za napredovanjem mogu ugroziti temeljne vrijednosti zajednice.

Turizam Altenmarkta u brojkama – dvije jake sezone

Prema raspoloživim podacima u sezoni 2021/22 u ovoj je općini ostvareno 131 192 dolska (67 578 „zimskih i 63 614 „ljetnih“) i 587 211 noćenja (333.077 „zimskih“ i 254.134 „ljetna“ noćenja). Po stanovniku je ostvareno 128 noćenja.
Altenmarkt sa Zauchensee i susjednim Flachau poznato odredište svjetskog skijaškog kupa i brojnih drugih natjecanja u alpskom skijanju. To je jedan od razloga što je zimska sezona „jača“ od ljetne. Drugi razlog je izvanredna ponuda skijaških staza opremljenih najsuvremenijom mrežom sedežnica i kabinskih vučnica, sve prilagođeno obiteljima s malom djecom, najosjetljivijim skupinama a opet dovoljno izazovno i za zahtjevne skijaše. * Izvor: Službena web stranica općine Altenmarkt

Mijenjanje uloga

Na zimski smo odmor mi s mora počeli odlazit iz jednostavnog razloga što u ljetnim mjesecima nije bilo moguće s djecom ići na odmor, zbog prirode posla. Sljedeće duže školske ferije su one zimske i to je prilika za obitelj da bude na okupu negdje izvan uobičajenog okruženja. Počeli smo skijati, omogućili smo djeci da uče skijanje u skijaškoj školi. Na taj smo način „dobili“ pola dana za sebe a djeci omogućili stjecanje vještine koja ih prati kroz cijeli život.

Tih prvih poratnih godina odricali smo se mnogo čega, putovali smo u grupama, boravili u apartmanima, jeli od kuće spravljena jela među kojima su prednjačile sarme;  posuđivali skijašku opremu od prijatelja…Doslovno smo „uronili“ u ulogu naših gostiju koji su k nama dolazili ljeti na sličan način.

Dobrih deset godina smo odlazili u isto mjesto, baš kao što često i naši gosti redovito dolaze k nama. U Altenmarktu se znalo okupiti i više od stotinu poznatih ljudi iz Rijeke i okolice s djecom. Sve je inicirao Ski klub Silver iz Rijeke.

Naša su djeca u dobi od 6 godina stala na skije vođena nevjerojatno strpljivim učiteljima Brankom Malnar i na žalost pokojnim, Srđanom Vraničićem Vranom. Bila su to lijepa vremena puna vedrine, optimizma, veselih druženja unatoč ,za današnje poimanje, iznimno skromnom načinu života.

Bilo kako bilo, Altenmarkt je 10 godina bio naš „drugi, zimski dom“. Tamo smo se uvijek dobro osjećali, domaćini su nas odlično prihvaćali, uvijek i svugdje. Sve su usluge uvijek bile na razini očekivanja, vrijednost za novac u dobrom srazmjeru. A imali smo i traumatičnih situacija, na žalost i vrlo tužnih epizoda.

Zato nam je godinama nakon završene „epizode Altenmarkt“, to mjesto ostalo na posebnom mjestu u sjećanju. Djeca su odrasla, samostalna su i društvo se polako raspršilo. Boravak na snijegu je kraći, intervali između takvog zimovanja duži.

Idemo u Altenmarkt

Ipak, novu 2024. započinjemo obnavljanjem uspomena. Odlučili smo provesti tri dana, produženi vikend u Altenmarktu. Sve počinje zacrtavanjem termina u kalendaru punom obaveza. „Gađa se“ jeftinija sezona a to je tradicionalno termin iza 6. 01. do 31. 01. Nakon toga slijedi rezervacija smještaja. I ovom prilikom se booking.com pokazao kao jedan od najučinkovitijih alata na strani putnika. Još kad kao „genius“ gost imaš solidan popust…Postaješ kao putnik sve ono što kao domaćin ne voliš. Zanimljiva je ta promjena uloge … U glavnom, tražili smo noćenje s doručkom ali ne u hotelu već u pansionu odnosno B&Bu. Iako jednostavnija usluga, nama je prisniji odnos s domaćinom draži i nekako dolazimo bliže onoj zlatnoj „vrijednosti za novac“.

Uspjeli smo rezervirat B&B Landhaus Steiner u samom centru mjesta. Komforne sobe, bogat doručak, zatvoreni bazen, sauna, grijano spremište za pancerice i skije, besplatno privatno parkiralište…sve za 78 eura po osobi na noć. Cijena nije niska ali je konkurentna u okruženju, pa čak i prema takvoj ponudi kod nas. Putem platforme booking.com dobili smo sve potrebne informacije kao i obrazac za online check in.

Preko online trgovine kupili smo i trodnevne ski karte koje su iznadprosječno skupe jer pokrivaju čak 200 km skijaških staza. Ovisno o terminu jedna skijaška karta za tri dana može koštati od 180 do 220 eura. Skupo ? Da. Što sve stoji iza toga ? Jako puno odlične infrastrukture, kompetentnih i ljubaznih ljudi, sve što je potrebno da dan proveden u skijanju prođe kao odličan doživljaj i da na kraju dana budete zadovoljni.

Da se razumijemo, zimovanje s aktivnim skijanjem u Alpama je jedan od najskupljih oblika turističkih putovanja uopće. Za tri dana provedenih u Altenmarktu može se boraviti sedam dana na Tenerifima sa svim plaćanim troškovima. Ali kad čovjek nešto voli i za to radi, štedi, odriče se nekih drugih užitaka…i takav odmor je moguć. U ostalom, često se kaže: sto ljudi – sto ćudi.

Planinski turizam

I tako smo nakon četiri sata umjerene vožnje autocestom stigli iz Rijeke u Altenmarkt. Na dolasku smo svratili u Intersportov ski servis https://www.intersport-schneider.at/de/  i predali naše skije na servisiranje te obnovili nešto od opreme.

Pred vrata Landhaus Steiner B&Ba stigli smo nešto ranije nego što je bilo planirano. Gospođa Beatrix nas je srdačno dočekala, pokazala sve što nam stoji na raspolaganju i smjestila nas u lijepu, prostranu i ugodnu sobu.

Umorni i gladni od puta, energiju smo obnovili u susjednoj gostionici domaćim specijalitetima, laganim pivom iz bačve i slatkim štrudelom. Cijene hrane ? Prilično visoke, skuplje je nego kod nas u Hrvatskoj pa je preporučljivo pažljivo kombinirati sljedove. No, vrijeme sarmi i sendviča od doma je iza nas, zaslužili smo se malo i počastiti, ostajemo opušteni.

Iduće jutro laganini, u papučama na doručak, uživanje i planiranje dana. Gospođa Beatrix kao da čita moje misli, nudi mi espresso, taman za kraj doručka uz zadnje slatke zalogaje. Dan je dobro počeo ! Autom dolazimo do garaže, ukrcavamo opremu i pravac – Flachau.

Taman par dana nakon velikog natjecanja spuštamo se istim stazama ali u sasvim opuštajućem ritmu. Planinski zrak, kilometri pređenih staza otvaraju apatit za nečim toplim na žlicu. Topla juha iznimno dobro paše na pauzi…i štrudel 😊 Još koji sat skijanja i raniji odlazak u naš Landhaus Steiner. Sauna i bazen odlično relaksiraju tijelo nakon fizičkih aktivnosti u planinama. Odmor pa izlazak na večeru u hotel iza ugla.

I tako iduća dva dana od kojih smo jedan skijali na stazama Altenmarkta a jedan na čuvenom Zauchenseeu gdje nam se priključio ženin nećak, Fran, rođen u Austriji, koji studira turizam u Salzburgu. U Zauchenseeu smo imali sreće parkirati automobil u garaži ispod ciljne arene. Parkirališta na skijalištima su besplatna.

Na kraju dana smo u restoranu u areni upoznali novog prijatelja. Archi je Grk sa Peloponeza čija je mama Austrijanka. U malom turističkom mjestu Tolo na jugu Grčke žive od turizma. I tamo poslovanje traje šest mjeseci pa mora, da bi mogao plaćati sve životne troškove, zimsku sezonu provodit na radnom mjestu u Austriji. Prati ga i supruga i tako ovaj iznimno simpatičan mladi par osigurava sredstva za normalan život u kojemu planiranje obitelji ima svoju cijenu. Izmijenili smo kontakte i možda se ponovo vidimo u Grčkoj ili na Krku.

Održivi turizam usmjeren na dobrobit zajednice

Ono o čemu nećete čitati ili čuti kod nas je da jedan od najboljih modela održivog turizma razvoj bazira na potrebama lokalne zajednice. U Altenmarktu su apartmani, pansioni, hoteli, restorani, dućani…u vlasništvu lokalnih obitelji. Nema korporacijskih resorta iako sezona traje duplo duže a prosjek cijena je viši nego u Hrvatskoj. Nema ni sezonskih radnika iz dalekih, egzotičnih zemalja. Tamo se kao sezonski radnici cijene naši ljudi, iz Hrvatske i zemalja Zapadnog Balkana, iz Mađarske, ali i domaći mladi ljudi rade sezonske poslove. Na poslu su svi povezani kao jedan tim, kao jedna obitelj. To se vidi, to se osjeti.

Tradicija je iznimno važna, poštuje se nasljeđe predaka koje je omogućilo sadašnjim generacijama da rastu, razvijaju se i ostavljaju nasljeđe svojoj djeci. Tako se iz generacije u generaciju stvara čvrsta zajednica ljudi koji međusobno surađuju. Kad nam je trebao smještaj za produženje boravka gospođa Beatrix https://www.landhaus-steiner.at/ je nazvala svoju prijateljicu Heidi https://www.pension-bliem.at/ i mi smo se preselili iz kuće u kuću kao da smo u istoj obitelji. Gospođa Beatrix je iznimno ljubazna, pravo oličenje dobrog domaćina kao i gospođa Heidi koja je morala biti inspiracija za mjuzikl „Mamma mia“ 😊

„Kratki lanci nabave“, kao važna karika održivog turizma, se ovdje mogu vidjeti u štalama zimi, na padinama planina ljeti, u pekarnicama – kavanama, u svakom marketu. Prerađevine poljoprivrednih proizvoda brendirane su regionalnom markicom i imaju posebno mjesto u svakom marketu. Kad, primerice tražite jogurte i putar, naići ćete na domaći brendirani jogurt i putar a onda i na ostale marke. Tako je i s ostalim tradicionalnim prehrambenim proizvodima. Izloženi su na isti način u svakom marketu bio to Spar, Lidl ili neki treći.

Arhitektura je autentična a ugrađena oprema domaća. Smještaj je rasprešen u mjestima gdje se živi, nije koncentriran na skijalištu, ne daj bože na planinskim obroncima, osim na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima.

Domaći autoprijevoznici vrlo frekventnim autobusnim linijama voze skijaše sa svakog autobusnog ugibališta do skijaških staza i to besplatno. Domaće stanovništvo se i dalje bavi preradom drva u vrijedne finalne proizvode, bave se stočarstvom, preradom mlijeka, ostalim zanatskim zanimanjima i svi su uključeni u turističku ponudu.

Odgovor na sve suprotno što se kod nas promovira je jednostavan – Altenmarkt, Austrija. Otiđite i vidite.
Ovdje se puno se može naučiti, nešto i primijeniti kod kuće.

Putovanje je učenje, na putovanju se ne troši novac, ulaže se u nova saznanja i osobni rast i razvoj.
www.nedopinezic.com

PAUŠALNI POREZ NA TURISTIČKI KREVET U DOMAĆINSTVU I UČINCI POVEĆANJA POREZA

1.Porez na turistički krevet se sastoji od :

1. Poreza na dohodak od iznajmljivanja turistima
2. Turističke pristojbe
3. Turističke članarine

Minimalni iznos paušalnog poreza na dohodak po krevetu može iznositi 19,91 eura a najviše 199,08 eura

Minimalni iznos paušalne turističke pristojbe po krevetu može iznositi 46,45 eura a najviši 132,72 eura

Turistička članarina po krevetu iznosi 5,97 eura

Kad govorimo o porezu na uslugu smještaja u domaćinstvu onda govorimo o zbroju ova tri paušalna davanja.

2. Razlika u lokalnim davanjima rezidenata, stanovnika jedinice lokalne samouprave i nerezidenata kada i jedni i drugi imaju registriran, kategoriziran, smještaj u domaćinstvu u istoj jedinici lokalne samouprave

Rezidenti uplaćuju porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) ili samostalne djelatnosti u proračun JLS u kojoj imaju prebivalište svakog mjeseca u godini u iznosu (prosjek) od 117 eura (1.404,00 eura godišnje) i „porez na krevet“ koji je do ove godine iznosio (prosječno) 100,00 eura po krevetu.

Nerezidenti porez na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti NE plaćaju jedinici lokalne samouprave u kojoj imaju registriran, kategoriziran smještaj već u onoj JLS u kojoj imaju prijavljeno prebivalište odnosno gdje je njihov životni centar (porezna definicija neovisno u Hrvatskoj ili inozemstvu). Oni plaćaju također (prosječno) 100,00 eura po krevetu u proračun lokalne JLS, i u sustav turističke zajednice gdje na lokalnoj razini ostaje oko 65% iznosa od oba davanja.

3.Što plaćaju nerezidenti koji nemaju kategoriziran smještaj već su vlasnici tako zvanog nekomercijalnog turističkog smještaja (stanovi za odmor) ?

Vlasnici nekomercijalnih turističkih kapaciteta plaćaju komunalni „porez na vikendice“ koji može iznositi minimalno 0,6 eura a maksimalno 5 eura po metru kvadratnom stambene površine, odnosno korisnog prostora. Prosječno je to 100 m2 i prosječan iznos kojega će utvrditi JLS bit će ne gdje oko 3,5 eura po m2. To je ukupno oko 350,00 eura godišnje.

Osim toga vlasnici takvog smještaja i članovi uže obitelji plaćaju u paušalnom iznosi 10 eura po osobi godišnje za turističku pristojbu. Prosjek je 4 osobe iznosi 40,00 eura godišnje. Svi posjetitelji takvih stanova koji nisu članovi uže obitelji i ne plaćaju paušalnu turističku pristojbu u iznosu od 10,00 eura po noćenju, trebaju (trebali bi) plaćati turističku pristojbu u iznosu od 1,5 eura po noćenju.

4.Porez na nekretnine kojega plaćaju stranci, građani iz nekih EU zemalja odnosi se i na imovinu (nekretnine ) koje imaju u Hrvatskoj.

Taj se porez uplaćuje prema mjestu prebivališta, odnosno životnog centra, a ono je za nerezidente, strance u gradu, općini i zemlji iz kojih dolaze. Nerezidenti u Hrvatskoj plaćaju samo „porez na vikendice“. Hrvatski građani (još) ne plaćaju porez na imovinu (porez na nekretnine).

5.Vlasnici praznih stanova

Vlasnici praznih stanova (kojih u Hrvatskoj ima oko 200.000), trebali bi plaćati porez na vikendice i to je sve.

6.Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji i lokalnim porezima

Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji daje stanovništvo jedinice lokalne samouprave koje pored dohotka od nesamostalnog rada (plaće) stječe i dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima.

Taj dohodak se troši za potrebe kućanstva u lokalnoj samoupravi i time se stvara veća potražnja za proizvodima i uslugama pa se stvara i potreba za većim zapošljavanjem. Svaka zaposlena osoba zbog povećane potražnje proizvoda i usluga opet plaća porez na dohodak koji je najznačajniji proračunski prihod JLS.

Također i turisti koji borave u smještaju u domaćinstvu povećavaju potražnju pa tako potiču dodatna zapošljavanja i novi porez na dohodak. Jedna prosječna domicilna obitelj iz plaće uplaćuje godišnje na ime poreza na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti u proračun JLS 2.800 eura. Ako iznajmljuju dva četverokrevetna apartmana turistima onda plaćaju još dodatnih 800,00 eura godišnje.

S ostvarenih 60 dana popunjenja uprihoduju bruto 9,600 eura. 50% tog iznosa su troškovi (porezi i ostalo) a značajan dio troškova otpada na potrošnju vode (lokalno komunalno društvo), zbrinjavanje otpada (lokalno komunalno društvo), čišćenje, održavanje, pranje posteljine (lokalni servisi za čišćenje), troškovi posredovanja (lokalne turističke agencije)…

Turisti iz tih apartmana, njih 8 x 60 dana ostvaruju 480 noćenja a van smještajna potrošnja po noćenju (osoba/dan) iznosi prosječno 70 eura (hrana, piće, izleti, atrakcije, kupovina, suveniri …), što dodatno donosi 33.600 eura prihoda za lokalno pružene usluge.

Iza tih usluga stoje ljudi koji primaju plaću i plaćaju porez na dohodak (na plaću) koji također ide u proračun JLS. Djeca lokalnog stanovništva idu u vrtić i školu u istoj JLS, zbog čega se zapošljava potrebno osoblje…

7. Zaključno

Svaka dodatna porezna presija koja bi iznajmljivanje smještaja turistima od strane lokalnog stanovništva činila to neisplativim, dovela bi sljedećih scenarija:
– Dugoročno iznajmljivanje nekretnine nerezidentima
– Dugoročan najam stana trgovačkom društvu
– Prodaju nekretnine nerezidentima
– Čuvanje vrijednosti novca u „praznom“ stanu…

Opcija najma stana hrvatskim podstanarima najmanje je izgledna zbog visokih rizika od nepoštivanja ugovora, stvaranja visokih troškova, mogućnosti gubitka prava raspolaganja vlastitom nekretninom na duži rok itd. Sve to zbog loše zaštite prava najmodavca.

Socijalno stanovanje je i inače u ingerenciji jedinica lokalne samouprave u svim razvijenim zemljama. Beč je najbolji primjer takvog angažmana.

Jedinicama lokalne samouprave u interesu je poticati legalan najam nekretnina turistima, osobito onih koje su izvan legalnog sustava, a to mogu samo poticajnim mjerama. Podizanje poreznog opterećenja ne spada u poticajne mjere.
www.nedopinezic.com

TURIZAM DOŽIVLJAJA

Cjeloviti (pravi) doživljaj destinacije

Turizam doživljaja nova je „robna marka“ za održivi turizam. Sve se češće traži autentični doživljaj destinacije na koju se putuje.

Održivi razvoj i održivi turizam

Kao što se i u agendi Svjetske turističke organizacije (UNWTO) naglašava – održivi turizam podrazumijeva usuglašavanje ekonomskih, socioloških i ekoloških perspektiva u cilju promicanja ekonomskog prosperiteta, zaštite okoliša i socio – kulturnog identiteta te osiguranja kvalitete života lokalne zajednice.

Iza ove definicije krije se jednostavna mudrost : voli svoje – poštuj tuđe, razmjenjuj znanje i iskustvo.
Drugim riječima, održivi turizam počiva na lokalnoj zajednici, na lokalnim ljudima, lokalnoj kulturi života. Nemoguće je govoriti o održivom turizmu bez uključenja lokalne zajednice.

Upravo zato su sve usluge u turizmu u kojima turisti dolaze u kontakt s domaćinima ključne za stvaranje autentičnog doživljaja. https://www.facebook.com/kajprofesorotmavrovo/

Biti svoj, biti jedinstven

Moja kćer Pavla stvara personaliziranu odjeću pod nazivom „Mala s kistom“. https://www.fashion.hr/moda/hrvatska-moda/mala-s-kistom-imala-je-koznu-jaknu-koju-nije-nosila-i-od-tad-slika-po-odjeci-151254.aspx?fbclid=IwAR3zTMcEMSMD6p3FIsBi4e0USApoU6Uo2qD3UpixBtlwUfaJAysks2vyFs4 Prema željama vlasnika odjevnih predmeta ona im daje „osobnost“ oslikavanjem željenih motiva. Takvih zahtjeva ima sve više ne samo u ovom slučaju. Ljudi traže način da ne budu dio globalno iskreirane mase. Individualnost, osobnost, polako, gotovo sramežljivo traži svoj put izražaja. To je tim teže što današnju svijest oblikuju digitalni mediji odnosno razni „influenceri“ koji koriste nikad pristupačnije kanale masovne komunikacije. Tako se vijesti, moda, poslovni modeli, recepti za jela… „štancaju“ u ogromnim brojevima ponavljanja. Kopiranje je najbrži i najlakši put do uspjeha. Tu će sasvim sigurno od velike pomoći biti i umjetna inteligencija ako joj damo bezuvjetno povjerenje.

Biti svoj, biti jedinstven i prepoznat složeniji je proces. To iziskuje istraživački pristup. Najprije moraš istražiti samoga sebe, pronaći svoje najjače strane, svoj talent, svoj izričaj. Svatko od nas je „super talent“, posebna osoba s posebnim vještinama, posebnim načinom izražavanja svog unutarnjeg svijeta.
To je odlična podloga za turizam doživljaja. Putovati, susretati ljude i otkrivati, doživljavati destinaciju – pravi je cilj doživljajnog putovanja. Sama riječ sreća dolazi od pojma susretati, susresti se s drugom osobom.

Putovanja pamtimo po ljudima

Kad nekud putujemo, prije ili kasnije trebamo pomoć, asistenciju. Jednostavna pomoć pri odabiru nekog suvenira, ljubazna preporuka restorana, uslužni i ljubazni ugostitelji…To su dijelovi mozaika lijepih sjećanja s putovanja. I ne samo to. Kad jednom doživimo lijepe trenutke na putovanju, rado ih dijelimo sa svojim najbližima. Preporučujemo smještaj, restoran, prijevoz, vodiča, trgovca, slastičara…koji je na nas ostavio pozitivan dojam. Tako se gradi „image“ destinacije.

Klaster dobrih ljudi

Klaster doživljaja, ili turistički klaster zapravo je neformalno udruženje dobrih ljudi, isporučitelja dobara i usluga na jednoj turističkoj ruti. Doživljajno se putovanje planira i odabire upravo prema izjednačenoj kvaliteti ponude svih karika ovakvog klastera. Kad jedan isporučitelj preporuči drugog jer je siguran u kvalitetu njegove ponude i međusobno povjerenje – tad smo i mi sigurni da smo se uputili na pravo mjesto. http://www.kvarnerfamily.hr/

Hrvatski turizam je do sad bio prepoznat i međunarodno priznat upravo po ovoj osobini. Kvaliteta hrvatskog turizma počiva na ljudima iz lokalne zajednice koji svoje goste doživljavaju svojim prijateljima. A prijateljima se uvijek želi samo najbolje, s prijateljima se priča, druži, pjeva, blaguje, prijateljima se pomaže.

Na sličan način se gradi turizam doživljaja u susjednim zemljama Zapadnog Balkana. Gostoprimstvo je na izuzetno visokoj razini. Ulaže se u znanje, stvaraju se međusobne veze među ponuditeljima. Novi klasteri dobrih domaćina postaju doživljajni turistički proizvodi. https://www.facebook.com/spiritofprespa

Doživljajni turizam ima sve više poklonika i postaje pravo utočište, pravi spas od konzumerizma, „površnog“ turističkog putovanja gdje je u centru pažnje objekt a ne subjekt,( materijalna tvorevina -hotel, vila, jahta… a ne susretanje s domaćinima). https://www.visitopatija.com/feel-and-taste-s301

Naravno i objekti i usluga moraju biti kvalitetni, uredni, ugodni ali pored toga, lokalni stil života i interakcija s lokalnom zajednicom dodana su vrijednost koja čini doživljaj potpunim.

www.nedopinezic.com

PUTOVANJE ŽIVOTA – ZAPADNI BALKAN

PUTOVANJE ZAPADNIM BALKANOM – VRIJEDNOST ZA NOVAC

Imajući u vidu velika, inflacijom opravdana ali i neopravdana poskupljenja motivirana ekstra zaradom, prosječan hrvatski turist više obraća pozornost na vrijednost za novac.

Hrvatska je definitivno izgubila jednu od svojih komparativnih prednosti – niže cijene proizvoda i usluga od svojih zapadnih susjeda. Sada počinje borba na tržištu višeg „platnog razreda“ gdje je konkurencija oštra. Uspoređujući u istoj valuti cijenu i kompleksnost, odnosno razinu kvalitete usluge, strani turistički putnici „stavljaju u isti koš“ Italiju, Španjolsku, Grčku pa čak i Francusku na Mediteranu odnosno Baltičko more i rivijere u Poljskoj i Njemačkoj s Hrvatskom. Domaći turisti vični inozemnim putovanjima već imaju takvu praksu od ranije a oni koji su isključivo putovali prema hrvatskoj obali Jadrana, sada traže alternativu.

Hrvatskoj istočne zemlje postaju sve više predmetom interesa hrvatskih turista. Morske rivijere Crne Gore i Albanije više nisu tako stran pojam ali sve više ima interesa i za unutrašnjost svih zemalja Zapadnog Balkana. Planine, jezera, rijeke, osobito u periodu nepodnošljivih vrućina, postaju sve zanimljivija odredišta u srcu ljeta.

ULAZ U BIH PREKO PLITVICA

Meni je jedna  od najdražih ruta ona koja kombinira putovanje kroz BiH s obaveznom pauzom u Sarajevu https://www.visitsarajevo.ba/

Put može voditi preko Plitvičkih jezera https://np-plitvicka-jezera.hr/ , Bihaća https://www.visitbihac.com/bs/sadrzaj/historija-grada/38 , Jajca https://jajce.ba/turizam/ , Andrićevog i Ćirinog Travnika https://www.opcinatravnik.com.ba/ba/   pa preko Viteza do Sarajeva. U blizini su mistične, tako zvane “Bosanske piramide”, u Visokom https://bosanskepiramide.ba/ . Nešto dalje put vodi prema centralnoj Bosni, prema Varešu https://visitvares.com/ i planini Zvijezda https://trail.viadinarica.com/bs/point/vrh/zvijezda/16693734/ , tu su Bobovac https://bihamk.ba/bs/magazine/novosti/putovanja/destinacije/bobovac-u-zemlji-kraljeva/462 , Kraljeva Sutjeska… https://kraljeva-sutjeska.com/ 

SARAJEVO – RASKRŠĆE PUTOVA

Iz Sarajeva vode putovi na sve strane. Možete nastaviti putovanje prema Mostaru  https://www.mostar.ba/ , prema jednoj drugoj  Sutjesci https://sutjeskanp.com/ i Trebinju  https://trebinje.rs.ba/o-trebinju/?script=lat ili prema Višegradu https://hr.wikipedia.org/wiki/Vi%C5%A1egrad ako želite nastaviti prema Crnoj Gori, odnosno Srbiji.

Naravno u BiH ima još zanimljivih područja koja treba istražiti na nekoj novoj ruti. Ako izaberete put u Crnu Goru preko zapadne Srbije, na putu će vam se naći Priboj, nekada poznat po tvornici kamiona FAP https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-50238561 .

U blizini je i jedno od najpoznatijih turističkih odredišta u Srbiji – Zlatibor https://www.zlatibor.org/ . Prema Crnoj Gori put vodi putem Prijepolja https://www.gradprijepolje.com/prijepolje/ . Bijelo Polje https://www.globtourmontenegro.com/me/destinacije/bijelo-polje-86 je svojevrsni „Hub“ sjeverne Crne Gore.

U Mojkovcu https://www.mojkovac.travel/ svakako planirajte pauzu. Za svaku peporuku je smještaj u Camping resortu Tara Rabrenović https://www.camping.info/hr/mjesto-za-kampiranje/camp-rabrenovic .

Kućica na stablu, hobitska kućica, robinzonski turizam, sobe, apartmani, kamp parcele…i vrlo ljubazni i zanimljivi domaćini koji vas mogu uputiti u otkrivanje znamenitosti, to se ne propušta.

Berane, Rožaje, Plav … Nacionalni park Prokletije http://nparkovi.me/edukativni-kutak/prokletije.php privlači svojom divljom, neukrotivom ljepotom.

PRIŠTINA

Priština, glavni grad Kosova, nezaobilazan je  cilj na ovoj ruti https://www.kosovo-info.com/kosovo-cities/pristina/ . Iz Prištine autoput vodi prema Albaniji i Tirani https://www.roughguides.com/articles/why-visit-tirana-albania/  ali i prema Sjevernoj Makedoniji i Skopju. https://macedonia-timeless.com/cro/gradovi-regije-hr/gradovi/skopje/ .

SKOPJE

Iz Skopja jedan od putova vodi prema Ohridu https://macedonia-timeless.com/cro/gradovi-regije-hr/gradovi/ohrid/ i Prespanu https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/osjetite-makedoniju-kroz-sjetila/vid/jezera/prespansko-jezero .

MAVROVO

Ipak, prije velikih jezera svojom se privlačnošću nameće Nacionalni park Mavrovo https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/aktivnosti/nacionalni-parkovi/mavrovo i jedno od najslikovitijih sela koje možete zamisliti – Galičnik https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/osjetite-makedoniju-kroz-sjetila/miris/sela/galicnik .

VEVČANI I OHRID

Na putu za Ohrid još je jedno posebno mjesto – Vevčani https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/osjetite-makedoniju-kroz-sjetila/miris/sela/vevcani .

Iz Ohrida možete za Albaniju u Pogradec https://albania.al/destinations/pogradec/ .

TIRANA

Iz Pogradeca preko Elbasana https://albania.al/destinations/elbasan/ za Tiranu. Durres , najveća albanska luka ali i poznato kupališno mjesto tek je tridesetak kilometara udaljen od Tirane https://albania.al/destinations/durres/ .

Prema sjeverozapadu Albanije put nas vodi uz Kruje, samo srce albanske suvremene povijesti https://albaniavisit.com/destinations/kruje/ .

https://www.mrizizanave.al/ kultno je mjesto albanskog ruralnog razvoja. Nalazi se blizu grada Lezhe https://albaniavisit.com/destinations/lezhe/ .

Prema sjeveru se jednostavno mora proći kroz Shkodru https://albania.al/destinations/shkodra/ .

SHKODR

Skadarsko jezero najveće je na Balkanu. Pravo „malo more“ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56357 .

Prelaskom graničnog prijelaza zanimljivog imena Hani Hotit, put vodi do Podgorice, glavnog grada Crne gore https://podgorica.me/istrazi-podgoricu . Iz Podgorice prirodan zov mora vabi prema Boki Kotorskoj https://www.dinarskogorje.com/boka-kotorska.html .

BOKA – DUBROVNIK

Iz Boke putujemo prema Konavlima https://tzdubrovnik.hr/get/dubrovacko_neretvanska_zupanija/62123/konavle.html , Dubrovniku https://tzdubrovnik.hr/# i hrvatskoj obali Jadrana.

Put nas može voditi i preko BiH https://tkh.ba/ ili preko Pelješca, nove fantastične ceste i impozantnog istoimenog mosta do Ploča https://ploce.hr/ i autocestom „Dalmatinom“ prema konačnom odredištu u Hrvatskoj.

Ovo je samo jedan prijedlog kružnog putovanja Zapadnim Balkanom  kojim sam prošao i  koje za mene predstavlja putovanje života. U svakoj zemlji ima još puno zanimljivih odredišta koja treba postupno otkrivati.

U svakom slučaju, osim što je cijenovno prihvatljiv i pruža odličan balans vrijednosti za novac, Zapadni Balkan je „zvijezda u usponu“ europskog turizma. Kao i kod drugih odredišta, dobro je otkrivati ih u početku njihovog razvoja prema vrhu. Kad postanu popularna poput Hrvatske tada će i cijene biti više od sadašnjih. Zato nemojte čekati, isplanirajte svoje avanturističko putovanje života Zapadnim Balkanom. Nadam se da će vam iznesene sugestije biti od pomoći.

O detaljima ponude pisat ću u idućem nastavku.

www.nedopinezic.com

STIGMATIZACIJA “IZNAJMLJIVAČA”

ŠTO JE TO PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU ?

LEGALNI I POREZNI STATUS OVE USLUGE I  NJENA POVIJEST

Smještaj u domaćinstvu / kućanstvu označava ugošćavanje turista u obiteljskoj kući ili stanu gdje imamo na raspolaganju sobu, apartman, kuću za goste, kamp parcelu ili slično.

Jednostavnim rječnikom rečeno, radi se o mjestu gdje možemo primiti goste / turiste na noćenje. Ta se usluga plaća a ima status  usluge turistima pa je, za razliku od stanodavstva, posebno zakonski regulirana.

Još se 1937. godine u drugom broju časopisa „Glasnik udruženja jadranske straže“, piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima“. Ovaj oblik usluge tada se naziva „kućnom radinošću“. „Kada se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom“.

„Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pomoć članova porodice, u prostorijama svog stana, ne potpada pod Zakon o radnjama“.

SMJEŠTAJ U DOMAĆINSTVU – ODRŽIVI TURIZAM

Od tada pa do danas sačuvao se je ovaj održivi način ugošćavanja gostiju u već postojećim, izgrađenim stambenim objektima u s izuzetkom, u Hrvatskoj neopravdano ukinutog, pansiona u domaćinstvu.

Jedno od načela održivog turizma je upravo to da se kod razvoja turističkih kapaciteta najprije uzme u obzir sve što je već izgrađeno, pa čak napušteno i ruinirano, kako bi se stavilo u funkciju turizma.

Izgradnja novih objekata koji bi služili isključivo turizmu, mora biti po najstrožim ekološkim normama ali i njihovo funkcioniranje usklađeno s pravilima održivog turizma.

Takvi objekti ne smiju štetiti okolišu i moraju donositi korist lokalnoj zajednici, zapošljavati lokalne ljude, koristiti lokalne namirnice i usluge a sve po „fair trade“ uvjetima – uz plaćanje poštene naknade.

Ipak pod pritiskom kapitala grade se i dalje pretežito objekti koji ne udovoljavaju navedenim normama. Većina tih objekata ne služi za stanovanje već za provođenje slobodnog vremena vlasnika koji prebivalište nemaju u istoj jedinici lokalne samouprave u kojoj su vlasnici takvog objekta.

NERAZUMIJEVANJE TEMATIKE

Kad ne poznajete dobro tematiku a imate informaciju samo iz jednog izvora, onda je mogućnost pogrešnog tumačenja velika. To se upravo događa u zadnje vrijeme. Zato svjedočimo javno komuniciranim prijedlozima za dodatno oporezivanje upravo domicilnog stanovništva. Domicilno stanovništvo  živi, plaća poreze i doprinosi održivosti lokalne zajednice a za uzvrat bi od svoje jedinice lokalne samoprave trebali dobiti dodatni porez.

DISKRIMINACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA

Ovakav prijedlog je diskriminatoran zbog toga što bi se njime diskriminiralo jednu grupaciju stjecatelja dohotka od imovine i imovinskih prava.  Diskriminirani bi bili  oni građani koji pretežito imaju prebivalište u mjestu u kojemu pružaju uslugu najma smještaja turistima i već plaćaju porez na prvi dohodak jedinici lokalne samouprave u kojoj iznajmljuju smještaj turistima.

Za razliku od te grupacije imamo i grupaciju građana koji imaju u vlasništvu nekomercijalni turistički smještaj u stanovima za provođenje slobodnog vremena u JLS u kojoj nemaju prebivalište. Oni svojim porezom na prvi dohodak ne pridonose proračunskim sredstvima JLS-a u kojem imaju takav smještaj.

Također, svi drugi stjecatelji dohotka od imovine i imovinskih prava tim se prijedlogom ne razmatraju. Nadalje, svako novo troškovno i porezno opterećenje utjecat će na smanjivanje obujma legalnog, registriranog najma smještaja turistima, a povećavati sivu zonu, u kojoj već imamo 300.000 stanova, većinom u stranom vlasništvu.

U toj se sivoj zoni ne plaća turistička pristojba, osim manjeg dijela paušala za vlasnike po 10 eura na godinu, a ne plaća se ni porez na (drugi) dohodak .

KOLIKO POREZA PLAĆAJU DOMAĆINI ?

Vlasnici stanova koje iznajmljuju turistima najizdašniji su platitelji PDV-a jer zbog iznajmljivanja imaju povećane troškove energetskih, komunalnih usluga, usluga održavanja, povećanu potrebu trošenja potrošnog materijala… Na sve to plaća se PDV bez prava povrata.

Paušalni porez,  sastoji se od tri djela: paušalnog poreza na dohodak, paušalne turističke pristojbe i turističke članarine te iznosi prosječno 100 eura po krevetu.

Dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima u grupi je dohodaka od imovine i imovinskih prava, što je tzv. drugi dohodak. Takav porezni status ‘iznajmljivača‘ ne može se izdvojiti od ostalih iz te porezne grupe (dohodak od iznajmljivanja stanova, poslovnih prostora, vrijednosnica, dividendi i sl.).

IZNAJMLJIVANJE PRAVNOG SUBJEKTA ZA DRŽAVU NEPOVOLJNIJE

Ako bi vlasnik stan unio u trgovačko društvo kao dugotrajnu imovinu imao bi pravo obračuna amortizacije po stopi od pet posto na 20 godina. S obzirom na to da je prosječna godišnja stopa prinosa na uloženi kapital u stan koji se iznajmljuje turistima šest posto, ostatak vrijednosti za oporezivanje bez obračuna troškova iznosio bi jedan posto godišnje na vrijednost nekretnine.

Kad bi se knjigovodstveno oduzeli svi pripadajući troškovi poslovanja, porezne osnovice ne bi ni bilo. Ako bi vlasnik stana bio u sustavu PDV-a od početka investicije mogao bi ‘prebijati‘ PDV ulaznih s izlaznim računima pa ne bi plaćao ni PDV.

To je što se fiskalnih i parafiskalnih davanja tiče. Što se tiče koristi za nacionalnu ekonomiju, turist na smještaj troši 25 do 35 posto svojega proračuna za putovanje. Ostatak  troši na transport, hranu, kupnju, zabavu i sl. Što znači da svaki turist iz smještaja u domaćinstvu obilato ‘podmazuje‘ nacionalnu ekonomiju potrošnjom, gdje, naravno, plaća i PDV.

INVESTICIJA VELIKA A ZARADA MALA

Dohodak koji se ostvaruje pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu nije dovoljan za podmirenje svih životnih troškova jedne obitelji i za održavanje objekta te plaćanje svih davanja vezanih uz stjecanje tog dohotka.

Prosječno smo u 2019. imali po domaćinstvu šest kreveta i ostvarivali bruto 6000 eura dohotka.

No, bez tog dohotka velika većina iznajmljivača ne bi mogla podmirivati sve životne troškove, što zbog malih mirovina, što zbog porasta troškova života jedne višečlane obitelji.

Možemo reći da se od iznajmljivanja ne može živjeti, ali i da se bez iznajmljivanja – ne može preživjeti.

Ulaganja u turistički smještaj su velika. Uzme li se u obzir da je godišnji prinos na uloženi novac od iznajmljivanja smještaja turistima šest posto, da su troškovi i davanja dosegli 50 posto prihoda, da investicijsko održavanje iznosi jedan do dva posto godišnjeg prihoda, odnosno da se svakih deset godina smještaj mora temeljito obnoviti, povrat investicije je dugoročan i očekivan tek za 15 do 20 godina.

NAJISPLATIVIJA TRANSAKCIJA – PRODAJA

Ono što je prava vrijednost to nije iznajmljivanje već vrijednost nekretnine, koja se materijalizira u trenutku prodaje objekta, a to je sve učestalija pojava. Kod takvih transakcija sve češće kupci postaju stranci. Čak 80% kupaca nekretnina na atraktivnim područjima jadranske Hrvatske su stranci.

Što to znači za jedinice lokalne samouprave ? Ljudi koji nemaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj su vlasnici nekretnina ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i mirovina toj JLS, njihova djeca ne idu u vrtiće i škole u toj sredini, oni ne borave tamo svih 12 mjeseci i njihov se doprinos održavanju života lokalne zajednice ne može mjeriti s obiteljima koje tu stalno žive.

Osim toga dijelovi naselja u kojima su vlasnici stanova stranci većim su djelom godine prazni. To nije poticajno okruženje za pokretanje gospodarskih uslužnih djelatnosti a sama atmosfera u takvom naselju nije dobra za privlačenje turista tijekom cijele godine. Zbog izgradnje takvih stanova dodatno je opterećena komunalna infrastruktura  pa nerijetko dolazi do “sloma sustava” kod vršnih opterećenja.

NAJBOLJE REGULIRANO IZNAJMLJIVANJE U EUROPI

Kada govorimo o evidentiranom i neevidentiranom smještaju u domaćinstvu često se stječe dojam da Hrvatska ima u Europi najveći postotak smještaja u domaćinstvu prema ostalim vrstama.

Stvarnost je zapravo sasvim drugačija. U puno većim zemljama od Hrvatske evidencija smještaj u domaćinstvu, legalni smještaj je tek u povojima. Te zemlje imaju daleko više smještaja u domaćinstvu od Hrvatske ali on je apsolutno u sivoj zoni.

Jedini smo, ili među rijetkima, osim sustava kategorizacije, uspostavili sustav eVisitor. To je informacijski sustav koji uz prijavu i odjavu gostiju omogućuje obračun i kontrolu naplate turističke pristojbe, obradu i analizu podataka te izvještavanje u statističke svrhe.

Osim toga, eVisitor sadrži i registar svih pružatelja usluga smještaja i njihovih smještajnih objekta na području Hrvatske, odnosno sve bitne podatke o iznajmljivačima uključujući prihod.

Legalni smještaj u domaćinstvu ima znatan udio u ukupnim turističkim rezultatima Hrvatske. Tijekom 2022. u Hrvatskoj je ostvareno oko 105 milijuna noćenja, od čega najviše u privatnom smještaju, oko 47 milijuna.

UMJESTO POTICANJA LEGALIZACIJE – STIGMATIZACIJA

Iz svega navedenog jasno je da je interes države, jedinica lokalne i regionalne samouprave imati što veći legalan obuhvat iznajmljivanja smještaja turistima.

U suprotnom, od istog ili većeg broja turista bit će manje prihoda za javni sektor. Neće biti moguća kontrola kvalitete niti marketing ili bilo koji oblik legalnog poslovanja drugih subjekta poput turističkih agencija, s takvim, nelegalnim turističkim smještajem.

Treba imati na umu i to da hrvatski i građani europske unije imaju slobodu kretanja i boravka bilo gdje u EU 90 dana u 180 dana. To znači da stranci vlasnici nekretnine i njihovi prijatelji mogu boraviti tri mjeseca bez plaćanja davanja i bez prijave boravka u Hrvatskoj na sasvim legalan način.

NAJVEĆI KUPCI DOMAĆE KOMPONENTE

Domaćini su najveći kupci domaćih proizvoda i usluga; oni bukvalno hrane tisuće dobavljača namještaja, sanitarija, bijele tehnike, digitalne tehnologije, posteljine, suđa i posuđa, bazenske opreme, agencijskog posredništva, financijskog poslovanja, osiguranja… ali i tisuće malih i srednjih poduzetnika u građevinarstvu, unutrašnjem i vanjskom uređenju, hortikulturi… Ulaganja u objekte turističke namjene su velika i stalna.

Zbog značaja za mnoge strukovne grupacije “iznajmljivači” su svjevremeno bili objeručke prihvaćeni kao Zajednica obiteljskog turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Zbog iznimnog interesa njenih članica za ovo najjače hrvatsko tržište proizvoda i usluga za smještajne objekte u turizmu, bilo je pokrenuto međusektorsko povezivanje s Zajednicom obiteljskog turizma kroz platformu HGK.

Ukidanje ZOTa dogodilo se u isto vrijeme kad je pokrenuta i kampanja stigmatizacije smještaja u domaćinstvu. Vrijeme će pokazati da li je to bio dobar potez u procesu razvoja i unapređenja turizma s hrvatskim predznakom.

www.nedopinezic.com

 

 

 

ZA NEKRETNINSKI BALON NIJE KRIV TURIZAM

Turizam (ni)je kriv za rast cijena nekretnina

U posljednje vrijeme se učestalo u javnost plasiraju informacije kako je za porast cijena nekretnina u većim gradovima i nestašicu stanova za najam kriv – turizam.

Lakovjerno se možemo uhvatiti na ovaj „mamac“ ako slijedimo medijske vijesti koje s jedne strane govore o porastu turističke potražnje za apartmanima a s druge strane o rastu cijena nekretnina.

Iz ovih šturih informacija dalo bi se zaključiti da je turistička potražnja kriva za rast cijena nekretnina kao i za rast prometa nekretninama.
Ipak, kad se malo šire i detaljnije potraže informacije, stvarnost postaje sasvim drukčija iako ne i ljepša.

„Domovinske investicije“

U tradicionalno emigrantskim zemljama Zapadnog Balkana ali i šireg prostora na Mediteranu, najčešći kupca nekretnina su upravo ekonomski emigranti s dužim stažom u razvijenim zemljama. Stanovi se kupuju na mediteranskoj obali i otocima kao i u velikim gradovima zbog provjerenog modela čuvanja vrijednosti novca ali i sigurnog prinosa na uloženi novac.
Tako dolazimo do zanimljivih podataka. Na primjer prema dobro obaviještenim izvorima u Skoplju se godišnje gradi čak stambenih jedinica za čak 13.000 ljudi iako je realna potreba za stanovima na godišnjoj razini od 7.500 novih stanara. Ovaj „višak“ stanova ostaje prazan. Tek se manji dio iznajmljuje turistima a podstanarima još manji. Slično je i u drugim glavnim gradovima Zapadnog Balkana ali i u Hrvatskoj u većim gradovima.

Dezinformacijama protiv turizma

Nedavno je objavljena vijest da Zagreb ima čak 50.000 praznih stanova https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatskoj-postoji-gomila-praznih-stanova-koji-se-ne-prodaju-niti-iznajmljuju/2446191.aspx Nedugo prije objave ove vijesti u javnosti su se pojavile optužbe po kojima je rast turističke potražnje za smještajem u domaćinstvu / stanovima krivac za nedostatak stanova na tržištu nekretnina, osobito u segmentu podstanarstva https://www.poslovni.hr/hrvatska/veliki-problemi-za-podstanare-u-hrvatskoj-dva-podrucja-drzave-nekima-su-prakticki-nedostupna-4371611 . Tada je konstatirano da nema praznih stanova jer se svi takvi iznajmljuju turistima.
Slično se moglo čitati u našim medijima o stanju u Portugalu https://www.index.hr/vijesti/clanak/portugal-ce-iznajmljivati-prazne-stanove-slagao-se-vlasnik-s-tim-ili-ne/2451292.aspx .

Nagli obrat Portugala nakon privlačenja digitalnih nomada govori o popriličnom lutanju u lociranju izvora stanarskog problema i o izostanku prave, održive strategije. https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/portugal-razvija-prvo-selo-za-digitalne-nomade-trebamo-li-i-mi-135009 Odjednom digitalni nomadi više nisu dobro došli u Portugal jer navodno podižu cijenu nekretnina i utječu na manjak stanova na tržištu, osobito u segmentu stanodavca.

Nekretninski balon

Nekretninski balon nastaje na sasvim drugi način. Već opisani trend dugoročnog ulaganja ušteđenog novca u nekretnine na atraktivnim područjima prouzročen je konstantnim rastom cijena nekretnina. Cijene rastu iz nekoliko razloga. U kriznim vremenima vrijednost novca se čuva u nekretninama. U inflaciji novac zadržava vrijednost u nekretninama. Nekretnine možete koristiti, iznajmljivati i uvijek prodati po istoj ili višoj cijeni. „Domovinske investicije“ u svim prije navedenim zemljama privlače kupce nekretnina prema svojoj rodnoj zemlji gdje kupuju – da imaju. Te nekretnine ne iznajmljuju podstanarima iz straha da ne dođe do dugih i kompliciranih sporova s podstanarima zbog dugovanja.

U svim ovim zapadnobalkanskim i zemljama na Mediteranu zakonska i pravosudna rješenja baš i nisu najefikasnija  u zaštiti privatne imovine od zlorabljenja. https://n1info.hr/vijesti/ne-placa-racune-a-nece-napustiti-stan-kako-se-izboriti-s-losim-podstanarom/

U turističke svrhe se iznajmljuje tek manji dio onih nekretnina koje su povjerene na upravljanje tvrtkama ili rodbini od povjerenja. Slično se ponašaju i banke koje imaju veliki nekretninski portfelj u stanovima a ništa bolja nije ni država. Dakle velik broj novoizgrađenih stanova je – prazan. Kako potražnja i dalje raste iznad ponude (jer je velik broj stanova „zamrznut“), cijene nekretnina i dalje rastu.

Pranje novca

Rast cijena ohrabruje nove investitore, nove kupce nekretnina i stvara nove prazne stanove.
Gradnja stanova je jedan od najboljih načina „pranja“ novca, to je poznata činjenica već desetljećima. Kod nas u Rijeci se još danas prepričava „štorija“ o prvom riječkom neboderu koji je navodno izgrađen Al Caponeovim novcem. Kad se neevidentirani novac ulaže u gradnju nekretnina on dolazi obično preko neke banke ili investicijskog fonda i to iz neke ugledne zemlje.https://www.index.hr/vijesti/clanak/bivsi-talijanski-ministar-osudjen-zbog-korupcije-cuvao-je-milijune-u-zagrebu/2077918.aspx  Česte su i transakcije u gotovom novcu. To je osobito došlo do izražaja kod promjene valute, hrvatske kune u euro. Tek povremene „provale sustava“ donose na površinu tragove novca. https://www.poslovni.hr/financije/u-hrvatskoj-stotine-tisuca-eura-peru-cak-i-umrli-4338937 https://www.poslovni.hr/regija/u-srbiji-84-stanova-prodano-za-gotovinu-sumnja-se-na-pranje-novca-4239306

Rat u Ukrajini

Dodatan pritisak na rast cijena nekretnina, po kojima je Beograd postao rekorder u regiji,  stvara rat u Ukrajini. Zbog rata su deseci tisuća izbjeglih Ukrajinaca i Rusa svoje utočište pronašli u gradovima Zapadnog Balkana i u Hrvatskoj ali najveći broj njih, pronašlo je svoje novo stambeno i poslovne okruženje u Beogradu. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/vrtoglave-cijene-nekretnina-i-u-hrvatskom-susjedstvu-prosjecna-cijena-kvadrata-u-beogradu-veca-nego-u-zagrebu-foto-20221024 . Tako nagli pritisak na kupovinu nekretnina od strane financijski dobro stojećih novih kupaca dodatno je pokrenuo rast cijena nekretnina.

Prodaja nekretnina ili najam

Nema dileme da je prodaja nekretnina jedini ozbiljan posao s nekretninama. Tu se okreće veliki novac. Za onu vrijednost koja se ostvari jednom kupoprodajnom transakcijom trebalo bi iznajmljivati nekretninu u prosjeku 20 i više godina. Neusporediv je prinos prodaje i najma jer je nekretnina dugoročno i trošak, pogotovo ako se iznajmljuje. https://n1info.hr/biznis/koliko-se-doista-moze-zaraditi-od-iznajmljivanja-stana/?fbclid=IwAR2TzaqCE3kHTHXdNL8VqN35U4OhAzWjrxjy6j5pspgvay2_q9XqqnOHP10

Depopulacija ruralnih krajeva

Snažan trend depopulacije ruralnih krajeva i odljev stanovništva prema regionalnim urbanim centrima dodatna je „kap ulja na vatru“ „nekretninskog booma“ u urbanim centrima. Policentričan razvoj i uvođenje svih životno važnih društvenih sadržaja u moderno selo na ruralnom području trebali bi biti odgovor na ovakvo stanje koje prijeti „pucanjem balona“.

Turizam je rješenje a ne problem

Razvojem obiteljskog turizma na ruralnim područjima može se usporiti, zaustaviti, na koncu i preokrenuti trend depopulacije ruralnih krajeva. Recepti su poznati iz alpskog područja razvijenih zemalja Europske unije.
Što se pak velikih gradova tiče i bujajuće izgradnje stanova koji će ostati prazni, možda mogu razmisliti o poreznim škarama kod takvih investicija ? Veći porez za prazan stan a manji za pun, pa makar i turistima, bilo bi stimulativno rješenje. Zauzeti stan donosi višestruku korist jedinici lokalne samouprave ali i cijeloj zajednici. Možda bi se od “ovog kraja trebalo početi raspetljavati klupko “?  Prije nepromišljenih izjava i površnih primjedbi  treba dobro „uroniti“ u problem i shvtiti što se zapravo događa.
www.nedopinezic.com

BOOKING.COM UVODI PREPORUKE ZA ODRŽIVO PUTOVANJE

Održivo je novo digitalno

Tim je riječima otvoren nedavno održani najveći svjetski turistički kongres u Berlinu, ITB koji je bio u znaku održivosti.

Gašenje svjetla za spas svijeta

Na današnji dan, kad simboličnim gašenjem svjetala šaljemo poruku o potrebi očuvanja eko sustava, održivosti našeg planeta, želim još jednom naglasiti da jedini mogući razvoj turizma je održivi.

Na valu opće prihvaćene misije održivog poslovanja našla se i najveća, u svijetu najviše korištena, platforma za rezervaciju smještaja – booking.com. Platforma je osmislila savjete za održivo putovanje kao i oznaku za pružatelje usluga smještaja koji posluju održivo.

7 savjeta za održiva putovanja

Savjeti su turističke putnike su jednostavni, ima ih sedam.
Imajući u vidu da je sve veća svijest putnika o njihovom utjecaju na okoliš tijekom putovanja, putnici žele naći način kako da podrže lokalnu zajednicu i zaštite okoliš u destinaciji koju posjećuju. Ključno je ograničiti štetan utjecaj na okoliš, podržati i poticati lokalne zajednice i lokalnu kulturu.

Savjeti putnicima

1. Rezervirajte aranžman putem organizatora putovanja koji potiče lokalnu zajednicu
2. Zaobiđite popularne turističke lokacije
3. Pokupite jedan komad otpada kada budete odlazili
4. Putujte lokalno, putujte vlakom, dijelite prijevoz ili kompenzirajte emisiju co2
5. Koristite boce za vodu od metala ili stakla
6. Kupujte lokalno
7. Rezervirajte ekološki osviješten smještaj

Poštujući ove preporuke, ekološki osviješten putnik doprinosi:

1. Uključivosti lokalne zajednice u koristi od turizma
2. Smanjenu vršnih opterećenja poznatih kao „overtourism“ i boljem upoznavanju stvarnog života lokalne zajednice
3. Smanjenju nerazgradivog otpada u okolišu
4. Smanjenju emisije CO2
5. Smanjenju otpadnih plastičnih boca u prirodi
6. Podršci lokalnog gospodarstva i smanjenju emisije CO2
7. Udruženju napora za očuvanje eko sustava

Uključenjem “velikih igrača” u pravila održivog turističkog putovanja željene promjene će se brzo dogoditi i osjetiti. Zato je dobro što prije se priključiti ovom velikom i neizbježnom globalnom trendu.

Više korisnih informacija o ovoj velikoj i važnoj inicijativi OTA platforme booking.com možete pronaći na sljedećim poveznicama:
https://partner.booking.com/hr/travel-sustainable
https://www.booking.com/articles/super-simple-sustainable-travel-tips.hr.htm 

ITB BERLIN 2023. – SPORI POVRATAK KINE

Daleka Azija je posebna, najmnogoljudnija i najbrže rastuća ekonomska i turistička regija. Brojke s kojima operiraju kineske OTA platforme nekoliko su puta veće od onih europskih i američkih. Jedna od najvećih konzorcijskih OTA platformi je Trip.com group. Njihov volumen prometa u prvom tromjesečju ove godine bio je 350 milijuna putnika. Trip.com je platforma koja operira i izvan Kine i polako zauzima sve značajnije mjesto na svjetskom turističkom tržištu.

https://de.trip.com/?locale=de_de 

Na ITB kongresu njihov CEO Ray hen predočio je statističke podatke o turističkim kretanjima u godini oporavka. Posebno zanimljivi bili su podaci o promjeni navika turističkih putnika u razdoblju pandemije.
Kina se tek početkom ove godine počela otvarati nakon dugog perioda restrikcija uzrokovanih pandemijom Covida 19. Za vrijeme praznika, Kineske Nove Godine, reaktivirao se turistički promet u granicama Kine i prema inozemstvu na razinu od 85% u odnosu na 2019.

Neke nove navike dobile su značajan rast u vrijeme pandemije i postpandemije. Tako je porasla upotreba digitalne tehnologije u pretraživanju i kupovini turističkih aranžmana. Pri tome je kupovina aranžmana na dan polaska rasla 2022. za 31,2 % da bi u 2023. rasla za nešto manjih 25% u odnosu na 2019. Slično se događa i s kupovinom aranžmana jedan do tri dana prije polaska. Na to se također odlučuje sve veći broj putnika s rastom ¼ svih rezervacija.
Raste i potražnja za paketima let + hotel osobito u segmentu visoke klase i najskupljih aranžmana.

Jedna nova pojava neobična za zapadne običaje putovanja je rezerviranje ponuđenih paketa uz mogućnost naknadnog unošenja datuma putovanja.
Zbog sporijeg oporavka Kine svjetski se turizam se još uvijek nije vratio na volumen prometa iz 2019. iako su mnoge destinacije, koje ne ovise o tržištu daleke Azije, taj volumen već dosegle u 2022. Među njima je i Hrvatska.

Nove generacije kineskih turista izrazito su vezane uz digitalnu tehnologiju i sva buduća putovanja generacije Z nisu zamisliva bez vrlo efikasnih digitalnih alata koji teže ka potpunoj automatizaciji. Netko će to smatrati korakom ka dehumanizaciji ali svako tržište ima svoje zakonitosti.  Za uspjeh u poslovanju sa svakim zasebnim tržištem treba poštivati te posebnosti.

Iz Berlina

Nedo Pinezić