Agrokorizam i turizam

Afera Agrokor” otkriva slabosti dosadasnjeg modela razvoja gospodarstva u svim sektorima

 

Hrvatska ne potice pravo poduzetnistvo

Bez obzira kada i kako ce zavrsiti istrazni i sudski procesi u jednoj  od najvecih  afera suvremene Hrvatske, jedna “presuda” vec je pala. Razvoj slobodnog poduzetnistva na principima trzisne ekonomije osudjen je na neuspjeh. Tisuce malih poduzetnika sa dobrim idejama, motivima i odvaznoscu nisu dobili podrsku sustava jer je sustav bio zaokupljen potporama odabranim poduzetnicima.
Socijalisticko- kapitalisticki ekonomski  model
“Agrokorizam” je usao u sve pore drustva. Nitko i nista nije vaznije od velikih, mahom privatiziranih, trgovackih drustava . Ti “veliki igraci” odredjuju mjere uspjeha hrvatskog gospodarstva.  Oni su zamjena za socijalisticke SOURe (slozene organizacije udruzenog rada) na kojima je nekada pocivao drustveno-ekonomski razvoj nekoga kraja. SOURi su odigrali svoju ulogu kao drustvena poduzeca sa obavezom provodjenja politike razvoja. “ Agrokoristicka” trgovacka drustva pak uzivaju status SOURa ali jedina politika koju provode je profitna.
Ovaj originalan socijalisticko- kapitalisticki  model vec  proucavaju elitne ekonomske skole . To je nas doprinos svjetskoj ekonomskoj znanosti.

Poduzetnistvo i inovativnost

Drzava koja stiti, potice, obilato financira odabrane  poduzetnike stetno utjece na razvoj slobodnog poduzetnistva. Poduzetnistvo nastalo kao rezultat inovativnosti “ bilda” svoju konkurentsku prednost najprije na domacem, onda i stranom trzistu. Takvo poduzetnistvo se stalno razvija, prati trendove, prilagodjava ponudu, stimulira produktivnost svojih djelatnika. U tom kontekstu veliki “agrokorizirani” sustavi tesko bi se mogli nazvati poduzetnickima. Njihova je pozicija u dobroj mjeri monopolisticka.
Ako formalno i postoji konkurencija, ona se ipak drzi “ po strani”. Nema tu prave trzisne utakmice.
Turizam i poljoprivreda “ u rukama velikih”
Sa nekadasnjim PIKovima, poljoprivrednim zadrugama i velikim turistickim SOURima i OURima dogodila se slicna stvar. U valu privatizacije pod teretom rata potpuno obezvrijedjeni, veliki su sustavi raskomadani i podijeljeni privatnim vlasnicima. Iza tih transakcija stajali su fondovi nepoznatog porijekla novca kojim su “istorbarili” dionice. Zatim su kupljene dionice mjenjali i okrupnjavali portfelje.  Nezdravi odnos politike, novih vlasnika turistickih i poljoprivrednih perjanica urodio je kreacijom zakonske regulative po mjeri gospodarstvenika novog doba. Takvim rjesenjima mala poljoprivredna gazdinstva , poljoprivredne zadruge, male turisticke tvrtke postaju nepozeljne. Malo poduzetnistvo postalo je jos manje ,mikro uz nepovoljne uvjete za rast.
Mladi i poduzetni odlaze
Krajnji ucinak “ agrokorizacije” hrvatske ekonomije je neinventivnost, neoriginalnost proizvoda. U turizmu desetljecima egzistira ista ponuda. Pomaci u sirenju lepeze prozvoda i usluga su minimalni. Kada se i dogode ,takve promjene su plod nevjerovatne upornosti pojedinaca a ne posljedica povoljne poduzetnicke klime. Mladi, inovativni ljudi, ljudi sa idejom, motivom i energijom napustaju Hrvatsku. Naprosto moc velikih ima prednost nad idejom malih. Prije ce se uciniti sve da bi se zastitilo interes velikih nego sto ce se pruziti prilika nekom malom poduzetniku sa inovativnom ponudom. Moze ,ali ako ce tu novost preuzeti neki “veliki igrac”.
Zdravo gospodarstvo, zdravi turizam pocivaju na malima poduzetnicima

U strukturi gospodarskih subjekata najrazvijenijih zemalja svijeta 90% svih tvrtki cine mikro i mala poduzeca. To su tisuce “ malih kotacica” koji se stalno vrte, prilagodjavaju trzistu, radjaju se i nestaju i opet se radjaju i rastu. Po toj logici mi bismo u Hrvatskoj trebali imati najmanje 2/3 turistickog prometa u malim, obiteljskim hotelima i kampovima a najvise 1/3 u velikim hotelsko-kampovskim  sustavima. Slicno bi trebalo biti i u poljoprivredi. Nema razloga da tako i ne bude u buducnosti jer je nova, digitalna era omogucila brz, neposredan i jeftin kontakt sa trzistem svakom, i najmanjem ponuditelju proizvoda i usluga.

“ Agrokorizacija” versus digitalizacija
“ Agrokorizirano” gospodarstvo predstavlja atavizam proslih vremena. Na drugoj strani stoje nova ekonomija i digitalna era. U predvodnici te ere, SADeu ,vec se zatvaraju supermarketi a veliki hoteli se pretvaraju u stanove. Kupci svoje proizvode kupuju virtualno,  roba dolazi na kucna vrata. Sa turizmom je slicno. Mali biraju male.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *