Cro i Ko kartica

Cro kartica

U​vođenjem turističkog vaučera, tzv. Cro kartica, generirat će se između 2 i 4 milijarde kuna direktnih neto prihoda, a turistički bi sektor direktno i indirektno mogao dobiti do 21 tisuću novih radnih mjesta.

Sažetak je to analize opravdanosti uvođenja turističkog vaučera, prezentirane jučer na Danima hrvatskog turizma u Bolu na Braču, koju je izradila konzultantska kuća Horwath HTL, a predstavio njezin direktor Siniša Topalović“

 

https://www.jutarnji.hr/globus/biznis/analiza-horwath-htl-a-cro-kartice-donijet-ce-do-cetiri-milijarde-kuna-neto-prihoda-i-21.000-novih-radnih-mjesta-5194275

https://mint.gov.hr/vijesti/vlada-uvodi-se-cro-kartica/20743

https://net.hr/danas/hrvatska/koje-firme-ce-uzeti-40-000-cro-kartica-ne-zele-ih-ni-javni-sektor-ni-poduzetnici-to-je-debakl-od-samog-pocetka/

https://lider.media/poslovna-scena/hrvatska/cro-kartica-se-za-sada-moze-dobiti-samo-u-jednoj-banci-132385

„Put do pakla popločen je dobrim namjerama“

Priča oko Cro kartice postati će, po svemu sudeći, primjer kako ne treba raditi. Jedna izvorno dobra ideja prošla je svoju transformaciju kojoj su obol dali poslodavci, ministarstva financija i turizma i konzultanti pa je na koncu postala predmetom neispunjivih kompromisa. Čiatajući medijske objave od 2016. do 2020. na temu Cro kartice stiče se cjelovita slika neefikasnog sustava upravljanja hrvatskim turizmom. Turizam je poput dobre krave koja daje puno mlijeka pa bi ju svi rado muzli ali nitko nije zadužen hraniti ju. Znamo što se na kraju događa. E sve zbog toga što nitko ništa ne pita seljaka. Tako je  sa turizmom uopće a posebno sa Cro karticom.

Zemlje u okruženju intenzivno potiču domaći turizam

Sve zemlje u okruženju, i one koje su najjača emitivna odredišta „bez pardona“ potiču svoja unutarnja putovanja. Pri tome se služe sofisticiranim i potpuno „sirovim“ metodama stimuliranja domaće turističke potrošnje. Hrvatska država  je odlučila ne slijediti takve primjere. Mi imamo svoj pristup – prebacivanje odgovornosti na poslodavce i pružatelje usluga u privatnom sektoru. Poslodavci bi trebali isplaćivati dodatne neoporezive dohotke na račun kartice u posjedu svojih djelatnika a pružatelji usluga su pozvani osigurati popuste. I to sve u jeku najveće ekonomske krize 21. stoljeća. Još jedan pokušaj veće mužnje krave bez dodatne prehrane uz obećanje da neće dobiti batine (porez).

Smanjenje PDVa i ostale olakšice

Navedene zemlje su, pored stimuliranja domaće turističke potrošnje izravnim financijskim potporama stanovništvu, pokrenule pakete pomoći turističkom gospodarstvu. Turizam dobiva također izravnu financijsku pomoć, pristup beskamatnim kreditima za likvidnost, smanjenu stopu PDVa, odgodu plaćanja bankarskih kredita za investicije, odgodu leasing rata…

Marketinški alati u rukama kompetentnih turističkih menadžment organizacija

Famozni DMO koncept koji je još godinama u natrag ugrađen u Zakon o turističkim zajednicama kao opcija nije zaživio. Sustav nije prilagođen izazovima novog vremena. U takvom sustavu i najagilniji pojedinci gube snagu i volju i na koncu ostaju i prilagođavaju se okruženju ili odlaze.

I tu dolazimo do „zida“. Sustav koji ne može primjenjivati marketinške alate u punom obimu ne može ni upravljati turističkim odredištem. Ovo je pravi izazov za nove generacije. Treba preskočiti „zid“.

„Ko kartica“, koruška kartica ili kaertencard

Ne treba ići daleko da bi se nešto naučilo. Ako ima želje i volje. A može se u savjetovanje uključiti i „seljake“ koji najbolje poznaju svoju „kravu“:

https://www.kaerntencard.at/sommer/

 

nedopinezic.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *