Predstavljene antiinflacijske mjere sadrže ozbiljan udarac za mikro poduzetnike
Najavljena porezna reforma u sklopu antiinflacijskih mjera kojom se povećavaju paušalna oporezivanja malim obrtnicima i pružateljima ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ozbiljan je udarac za mikro poduzetnike.
Neovisno kojom se djelatnošću bave, mikro poduzetnici su najpoduzetniji dio tržišno orijentiranog društva. Da nema mikro poduzetnika ne bi bilo ni Boscha, Hiltona, Marriotta, Microsofta, Applea, Ferrarija … i mnogih svjetski poznatih kompanija koje su osnovane od strane pojedinca, mikro poduzetnika, obrtnika.
Svaki taj pojedinac razvija svoju ideju vlastitim snagama, zatim angažira obitelj, prijatelje i neprestano otvara radna mjesta kroz svoj razvoj. U svemu tome samostalno preuzima rizik, anticipira troškove razvoja nadajući se dobroj dobiti jednoga dana. Podizanjem poreznih davanja u samom startu rasta – država sputava razvoj, odvraća nove poduzetnike od otvaranja obrta u Hrvatskoj i time nepovratno gubi inovativnost i priliku za industrijsku tranziciju. Jer promjene nose mali a ne veliki poslovni subjekti.
I iznajmljivači su mikro poduzetnici koji u posao ulažu svoju imovinu
Slično je i s pružateljima ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Onog trenutka kad legalno pružanje usluga turistima dosegne granicu isplativosti, nekretnine u vlasništvu hrvatskih građana prestat će biti dio sustava turističke ponude i transformirat će se u neki drugi status. Dugoročni najam stranim radnicima, dugoročni najam stranim poduzetnim ljudima ili prodaja nerezidentima neke su od opcija.
Kod svake od ovih opcija gubitak za lokalnu zajednicu i nacionalnu ekonomiju je evidentan. Izostat će prihodi od paušalnog poreza na dohodak, paušalne turističke pristojbe, članarine, PDV-a na proviziju posrednika ali i od potrošnje koju turisti ostvaruju u mjestu boravka. Posljedično će se smanjiti i prihodi od PDV-a jer vlasnici ovakvih objekata kod povećane potrošnje energije, vode, kod plaćanja komunalnih davanja, kod nabave potrošnog materijala, plaćanja raznih servisnih usluga – od čišćenja do servisiranja klima uređaja – plaćaju i PDV. PDV plaćaju i turisti koji borave u takvom smještaju na svu potrošnju izvan smještaja. Čak i kod transakcija „na ruke“ takav novac na kraju opet uđe u redovan platni promet gdje se naplaćuje PDV.
Retorika kojom se traži sniženje cijena u turističkoj ponudi od 10 do 20 % da bi se na to nadovezala najava o povećanju poreza od 100% u najmanju ruku izgleda čudno. Ova konfuzna poruka turističkom sektoru dolazi u najosjetljivijem trenutku kad se poslovni subjekti doslovno bore za svakoga gosta. Ponuđači su između „čekića“ očekivanja nižih cijena i „nakovnja“ povećanih ulaznih troškova. Dodatno otežavanje pozicije nije nešto što bi trebala biti uloga resornog ministarstva.
Manje raspoloživog novca za trošenje – manje PDV-a
S druge strane porez na dohodak nije prihod državnog proračuna već je to prihod općina, gradova i županija, pa se povećanje ovog poreza neće odraziti pozitivno na državne proračunske prihode. Dapače, veći izdaci za porez na dohodak uzrokuju manje raspoloživih sredstava za potrošnju građana – mikro poduzetnika na koju se plaća PDV koji onda „ulazi u državnu kasu“.
Preglomazan javni sektor
Konačno najveći generatori inflatornog rasta na unutrašnjem planu su značajno povećanje plaća u javnom sektoru a bez kriterija produktivnosti kao i rast javne potrošnje. Prije navedene mjere i oni na koje se te mjere odnose svojim davanjima održavaju takvo stanje.
Smanjenjem kupovne moći najmanjim poduzetnicima smanjit će se njihova potrošnja ali javni sektor će i dalje imati veću mogućnost za rast potrošnje. Slabija turistička sezona može doprinijeti padu potrošnje ali i to će se odraziti upravo na onaj dio stanovništva koji je najviše pogođen povećanjem poreznih izdataka. Pitanje je da li će se time obuzdati inflacija ali je sigurno da će se povećati jaz između bolje stojećeg staleža u javnom sektoru i osiromašenih mikropoduzetnika.
Bez temeljite reforme nema pozitivne promjene na duži rok. Smanjenje i bolja učinkovitost sektora koji troši veliki dio poreznih prihoda na plaće svojih zaposlenika temelj je takve reforme. Do tada će oni kojima je dobro činiti sve da im tako i ostane upirući prstom u mikropoduzetnike kao u one koji „zakidaju državu“.
www.nedopinezic.com
