TURIZAM I KONZUMERIZAM

KONZUMERIZAM – BOLEST OVISNOSTI

Neoliberalni društveni sustav, koji se najbolje očituje kroz konzumerizam – bolest ovisnosti suvremenog društva, „pojeo“ je sve tisućljetne pozitivne tekovine zapadne civilizacije.

„Posjedovati a ne biti“, moto je društva u kojemu živimo, gdje se materijalne vrijednosti stavljaju ispred i iznad svega. Dobar automobil, kuća, stan,  jahta,… daleka i skupa turistička putovanja uz korištenje raskošnog smještaja, blagovanja u prestižnim restoranima…  Sve to fotografirano, dokumentirano da bi se moglo pokazati prijateljima i „prijateljima“, rodbini, znancima sa osnovnim ciljem buđenja ljubomore i divljenja našim uspjesima. To su simptomi konzumerizma u turizmu.

NEZASITNA GENERACIJA

Ovakav životni stil promoviraju nezasitne generacije stasale u okruženju neimaštine, i sveopće nestašice izazvane ratovima i restrikcijama utopističkih ideologija koje su zavladale nakon drugog svjetskog rata u pola podijeljenog svijeta. Kada danas promatramo mentalitet ljudi iz postsocijalističkih zemlja i zemalja u tranziciji, nezaobilazan je taj grč za materijalnim ispunjenjem i dokazivanjem. Turistička ponuda prati takvu potražnju pa se i „luksuz“ spušta na razinu dostupnu širokom puku „materijalista“. Raskošni resorti, kruzeri, bogate trpeze u all inclusive aranžmanima, sadržaji su na koje se „pale“ generacije „Baby boomersa“(generacija rođenih za vrijeme i neposredno nakon 2. svj. rata). Naravno da cijela mašinerija konzumerističke industrije podupire potražnju emitiranjem cijelog niza sadržaja kroz masovne  medije kojima se kao primjer uspješnosti predstavljaju materijalno dobro situirani ljudi. Ta se glad i dalje hrani neprekidnim procesom imigracije milijuna ljudi iz ratom, sukobima i nemirima pogođenih zemalja u zemlje zapadne demokracije. Ti ljudi su suočeni sa konzumerističkim mjerilom uspješnosti i velika većina prihvaća takav život.

GRADIMO LI TURISTIČKU PONUDU ZA GENERACIJU NA ODLASKU ?

Ipak, svijet se mijenja. Digitalna industrijska revolucija skinula je veto sa slobodne razmjene informacija, masovni mediji polako gube svoj utjecaj. Televizijski program pa i tiskane medije već generacija X  (generacija rođenih od 1960 do 1980.) mnogo manje konzumira. Millenniansi (generacija rođenih od 1980. do 2000.),pak gotovo ne prate ništa što nije na digitalnim platformama. Silom prirode, generacija baby boomersa polako odlazi sa životne scene i više nije prevladavajuća. X generacija sada je „u najboljim godinama“ kada polako osvještava ono što Millenniansi već dobro znaju. Millenniansi  ne žele robovati materijalnim vrijednostima i cijeli život otplaćivati zajmove za nekretnine i pokretnine na koje još moraju plaćati i poreze. Mlade generacije ne kupuju automobile, stanove, niti kuće, još manje brodove i vile. Jedino što kupuju to su digitalni uređaji i bicikli. Sve drugo unajmljuju, „šeraju“, dijele. Od tuda i naziv za novu ekonomiju, ekonomiju dijeljenja ili „sharing economy“. Millenniansi će već za desetak godina biti prevladavajući putnici, turisti, gosti. Oni nisu očarani raskošnim sadržajima, oni traže doživljaj. Umjesto raskošne vile rađe će isprobati noćenje u kući na stablu. Umjesto „švedskog stola“ kušati će lokalne prirodno uzgojene proizvode. Sve su više vegetarijanci, jedu male obroke, paze na kvalitetu hrane, traže izgubljene temeljne vrijednosti društva. Iako se ništa neće promijeniti naprasno, preko noći, planiranje razvoja turističke ponude u slijedećih dvadeset godina jednostavno mora slijediti tranziciju profila putnika.

KREIRANJE PONUDE „OBUVANJEM CIPELA BUDUĆIH PUTNIKA“

Smisleno, marketinški organizirano kreiranje ponude započinje proučavanjem budućih korisnika naših usluga. Jednostavno „moramo ući u cipele budućih gostiju“

Među Millenniansima ima do sada prepoznatih pet osnovnih tipova , „persona“ : Achivers, Sparks, Stampeders, Fierfliers, Simple lifers. Na ovome mjestu ćemo iznijeti glavne karakteristike putnika koji će zavladati svijetom turizma u slijedećih dvadeset godina. Achiversi su vrlo organizirani i nastoje sve što rade raditi punim angažmanom. Sparksi su izuzetno ekološki savjesni, kreativni, neovisni i žele ostvarivati pozitivan utjecaj na okolinu. Simple lifersi su opušteni, žele ići „lagano kroz život“ , vrlo su komotni, zadovoljni nekompliciranom rutinom. Firefliersi su aktivni, spontani, bezbrižni, željni zabave i željni akcije pozitivne za svijet. Stampedersi žele biti u centru svih zbivanja i žele sudjelovati u svim važnim događajima.

TRANZICIJA

Vrijeme u kojemu živimo, na početku digitalne industrijske revolucije, vrijeme je tranzicije svijesti i ponašanja prosječnog putnika. Već sada uočavamo prve znakove zasićenja jednoobrazne ponude na svim razinama kvalitete. Ljudi postaju konkretniji u svojim preferencijama. Obitelji sa djecom traže mjesta sa određenim sadržajima u kojima će uživati djeca, vlasnici kućnih ljubimaca traže destinacije gdje su ljubimci dobrodošli, cikloturisti traže destinacije i smještaj sa što višim stupnjem infrastrukturne i servisne usluge za ciklomobilnost. Pješaci, ljubitelji prirode, ljudi koji preferiraju aktivan odmor u kombinaciji sa opuštanjem i uživanjem u autohtonoj enogastronomiji … Desetine „persona“, zamišljenih osoba današnjih putnika, traže okruženje naklonjeno njihovom stilu života. Potraga za takvim okruženjem sve je više individualna, samostalna, istraživačka. Traži se sloboda kreiranja slobodnog vremena bez detaljnih predefinicija. Važna je dostupnost informacija sa liste želja pojedine „persone“.

LABELING, BRENDIRANJE, SPECIJALIZACIJA PONUDE

Aktualna događanja u hotelskoj industriji zorno pokazuju potreban smjer kretanja. Kinder hoteli „Amarin“ u Rovinju i „Vespera“ u Malome Lošinju, brendirani su i specijalizirani hoteli koji najpreciznije pogađaju želje tržišnog segmenta obiteljskog odmora. Ne treba ni isticati da su ti hoteli izuzetno dobro popunjeni sa nadprosječnim cijenama u segmentu ponude. Sličnim putem ide još jedna hotelska grupacija, „Valamar“, u Rapcu gdje se posebno profiliraju obiteljski hoteli i hoteli za parove bez djece. Ljudi zrelijih godina, čija su djeca odrasla, povremeno trebaju malo odmora od unuka i vrijeme posvećeno jedno drugome. No postoje i hoteli koji su posvećeni upravo unucima i bakama i djedovima koji ipak imaju više slobodnog vremena na raspolaganju za kvalitetno druženje sa svojim unučićima. Tržišnih segmenata , „persona“ ima preko stotinu i današnja se turistička ponuda nastoji prilagoditi profilu željenog gosta. Sve su ovo naznake racionalnijeg, smislenijeg provođenja slobodnog vremena gdje traženje raskoši i potpirivanje jala susjeda više nisu glavni motiv putovanja. Putovanje je danas životna potreba. Fizički, psihički, socijalno uvjetovana potreba . Traži se nešto čega nemamo dovoljno u životnoj sredini, bio to mir, dobra hrana, ljepota prirode, komunikacija sa ljudima, zbližavanje obitelji … Obiteljski smještaj ima veliku priliku da se „razgrana“  prema svim poznatim segmentima potražnje. Prvi korak na tom putu je transformacija vlasnika smještaja od iznajmljivača u domaćina, zatim udruživanje sa drugim domaćinima kroz klubove kvalitete te stalna edukacija i prihvaćanje standarda usluge prema željenoj specijalizaciji.

ŽIVIMO  ONO ŠTO NUDIMO NAŠIM GOSTIMA

Vjerodostojnost naše ponude vidljiva je kroz iskrenost kojom živimo ono što nudimo. Ako volimo kućne ljubimce i sami imamo ljubimca, naša „pet friendly“ ponuda dobiti će na vrijednosti. Ako makar i rekreativno vozimo bicikl, moći ćemo mnogo lakše „ući u cipele“ cikloturista i shvatiti sve njegove potrebe. Naš će „bike friendly“ smještaj dobiti na cijeni.

SAMI BIRAMO BUDUĆNOST

Zanemarivanjem suvremenih trendova dolazimo u opasnost zaostajanja i nekonkurentnosti na tržištu. To nam se može dogoditi čak i ako lijepo opremimo smještaj, ako sve izgleda dobro a nema „duše“, nema ugađanja, specijalizacije. Biti prosječan, ponudom isti ili sličan tisućama drugih, znači „utopiti se u masu“ ponude. Tada nam preostaje jedino marketinško sredstvo kojim privlačimo gosta – spuštanje cijene.

Materijalizam živi i živjeti će i dalje, osobito na našim prostorima, ali mijenjati će se omjer gostiju koji biraju raskoš u korist onih koji biraju doživljaj.

Nedo Pinezić

nedopinezic.com

Izbori i turizam

Velika važnost „malih“ izbora

Izbori se približavaju. Dolazi vrijeme lokalnih izbora, vrijeme kada  građani –stanovnici općine, grada i županije i građani – turistički mikropoduzetnici, članovi turističke zajednice odlučuju.

Važnost lokalnih izbora je nepravedno podcijenjena u odnosu na „velike“ ,parlamentarne izbore. Dapače, ovi „mali“ izbori su nam životno važniji, na njima kao birači imamo najveći utjecaj.

O čemu odlučujemo na lokalnim izborima ?

O čemu odlučuje naš glas, glas naših ukućana i prijatelja, cijele naše zajednice ? Prije svega mi biramo čelne ljude naše lokalne zajednice, načelnika, gradonačelnika župana, članove općinskih i gradskih vijeća, županijske skupštine. To su mjesta na kojima se odlučuje o cijenama komunalnih naknada i usluga, o obuhvatu i namjeni prostornih planova, o načinu upravljanja javnim površinama, o infrastrukturnim i društvenim projektima i mnogim malim stvarima koje život znače.

Na lokalnim izborima biramo i predsjednike turističkih zajednica općina, gradova i županija. Predsjednik je najviše tijelo turističke zajednice i ima veliki utjecaj na rad turističkog vijeća i skupštine turističke zajednice.

Jesmo li zadovoljni komunalnim standardom i izgledom turističkog mjesta ?

Da li smo zadovoljni komunalnim standardom u kojega spada i javni prijevoz ? Da li smatramo da su cijene komunalnih usluga poput vode, odvoza smeća i slično korektne ? Da li su komunalne naknade i porezi na potrošnju kod ugostitelja te prirezi pravedni ? Da li su nam je grad, općina čisti ? Kako županija vodi brigu o mikropoduzetnicima ?  Da li turistička zajednica razvija destinacijsku ponudu, upravlja destinacijom ? Ova i slična pitanja su ona prava pitanja na temelju kojih propitujemo funkcionalnost čelništva lokalne samouprave i turističke zajednice.

Na lokalnoj razini postoji samo jedna politička opcija – rad za opće dobro

U ovim pitanjima nema politike, lijevih i desnih, ovdje se propituje efikasnost i sposobnost istaknutih pojedinaca u vođenju lokalne zajednice. Što su do sada napravili ? kakva dostignuća stoje iza njih ?

Ni sami nismo svjesni koliko svojim glasom utječemo na rješavanje nekih problema o kojima smo spremni debatirati sa svim i svakim, pisati dopise na sve moguće adrese a zapravo rješenje  leži u izboru ljudi zaduženih za komunalnu problematiku.

Umjesto na “boju dresa” pažnju usmjeriti na “rad nogu”

Na što bi trebalo obratiti pozornost pri biranju čelnika općina, gradova i županija ? Umjesto na „boju dresa“, pažnju treba usmjeriti na „rad nogu“, odnosno umjesto ideološke obojenosti bilo bi dobro obratiti pozornost na učinkovitost djelovanja. Obećanja su samo obećanja, tražite kandidate da predstave ostvarene projekte. Pitajte ih konkretna pitanja, tražite konkretne odgovore. Pitanja možete postavljati i  javno putem društvenih mreža. Na taj način, kao  građani, birači preuzimate inicijativu, postajete ono što i trebate biti – angažirani građani.

Turistički promet se ostvaruje u lokalnoj zajednici

Turistički promet cijele zemlje počiva na turističkoj ponudi svake jedinice lokalne samouprave. O ukupnoj turističkoj infrastrukturi, o razvoju ponude ovisi i atraktivnost destinacije. Gosti ne putuju (osim organiziranih grupa sa posebnim programom i posebnosti nekih hotela) zbog smještaja. Gosti putuju zbog doživljaja, zbog posebnih motiva, na neku destinaciju. U kreiranju turističke privlačnosti presudnu ulogu ima načelnik, gradonačelnik, župan koji upravlja i lokalnom samoupravom i turističkom zajednicom na prostoru što ga gost doživljava  kao turističku destinaciju.

Turistička budućnost naše zajednice ovisi i o našem glasu

Važno je izaći na izbore i birati predsjednika turističke zajednice općine, grada županije i čelnika lokalne samouprave. To je ujedno i najpravedniji, najdemokratičniji, izbor predsjednika turističke zajednice. Sada možemo pokrenuti promjenu ako nismo zadovoljni ili potvrditi postojeće čelnike ako smo zadovoljni. Mi odlučujemo. Naš angažman u predizbornoj kampanji putem svoje zajednice, udruga, društava, poznanika, prijatelja, rodbine, putem društvenih mreža može znatno utjecati na rezultate izbora. Dolazi dan kada se postavlja pitanje – što sam ja učinio za svoju zajednicu ? Nakon toga dana novu priliku čekati ćemo do novih izbora. Jesmo li svjesni da u konačnici sami kreiramo svoju budućnost, da sami stvaramo ugled svoje zajednice kao turističke destinacije ?

„Narod ima vlast kakvu zaslužuje“, turistička zajednica ima predsjednika kojega su izabrali građani. To je istina sa kojom se moramo suočiti.

 

Nedo Pinezić

Obiteljski smještaj na pragu glavne turističke sezone

Iako se stare navike teško mijenjaju, morat ćemo se priviknuti na činjenicu da turistički promet u obiteljskom smještaju više nije važan isključivo uz ljetne mjesece već se poslovanje ovog segmenta smještajne ponude produžilo na cijelu godinu.

U Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Puli, Osijeku, Vukovaru, Županji, Varaždinu a u posljednje vrijeme sve više i u Šibeniku, Zadru i ostalim većim gradovima i mjestima na prometnim pravcima obiteljski smještaj se traži kroz cijelu godinu pa sve više domaćina uključuje svoje kapacitete u cjelogodišnju ponudu.

Dapače, pojedini domaćini čak i u ruralnim krajevima poput Gorskog kotara, Istre, Plitvica, Dalmatinskog zaleđa postižu zauzetost i preko 150 dana.

Obiteljski smještaj bilježi povećanje broja dolazaka i noćenja kroz cijelu godinu.

Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom tromjesečju 2016. u obiteljskom smještaju ostvareno najveće povećanje turističkog prometa među svim vrstama smještaja, + 21,6% u odnosu na 2015.Ukupno za prvih šest mjeseci 2016. godine obiteljski je smještaj zabilježio 5 milijuna turističkih noćenja ili čak16,6% vise nego u prvih šest mjeseci 2015. godine. Tako u ukupnim rezultatima za prvih šest mjeseci prošle godine obiteljski smještaj sudjeluje s 30% u ukupnoj strukturi prometa. Rezultati za devet mjeseci 2016. pokazuju da je svako drugo noćenje ostvareno u obiteljskom smještaju ( 35 milijuna noćenja, + 16%).

Iako još nemamo objavljene službene podatke Državnog zavoda za statistiku za zadnje tromjesečje prošle godine, znamo da je ovakav pozitivan trend u obiteljskom smještaju nastavljen do konca godine.

2017. godina je počela dobro, nastavljaju se obilježja koja su bila karakteristična i u 2016. godini. Manje oscilacije prometa dogodit će se u svibnju zbog rasporeda praznika u većini glavnih emitivnih zemalja, naime ove godine se svi glavni blagdani nakon kasnijeg Uskrsa pomiču u lipanj.

Zbog pomicanja sezone skijanja sve do Uskrsa, odnosno polovice travnja, posljednjih nekoliko godina i dolasci publike koja koristi obiteljski smještaj (gosti koji su aktivni na odmoru, koji pješače, voze bicikle…) se pomiču od prvosvibanjskih praznika i vikenda koji slijede preko ostalih praznika do završetka školske godine koncem lipnja od kada počinju ljetne školske ferije.

U predsezoni više dolazaka u obiteljski smještaj bilježe veći gradovi i Istra i Kvarner (gradovi zbog aviolinija i turnih putovanja, Istra i Kvarner zbog dolazaka sa Sjevernom Jadranu bližih destinacija poput Slovenije, Austrije, Italije, Mađarske, Bavarske).

Najave su dobre, dapače, neki portali, poput booking.com-a bilježe u ovo doba povećanje rezervacija za čak 60% u odnosu na isti period prošle godine. To se tumači željom gostiju da na vrijeme osiguraju boravak zbog povećane potražnje za obiteljskim smještajem u Hrvatskoj. Digitalne platforme definitivno “vode igru”, čak i onda kada klasične agencije ugovaraju smještaj, i taj se smještaj plasira od strane agencija putem digitalnih platformi.

Potražnja za određenom vrstom smještaja ovisi o sezoni i destinaciji. Za kratke boravke u gradovima najtraženiji su B&B i apartmani, na ruralnom se području najviše traže ruralne kuće za odmor, u kupališnim destinacijama najviše se traže apartmani… ali “svaka roba ima svojeg kupca” pa se u periodima veće potražnje sve traži i sve se “puni”.

Zajednica obiteljskog turizma HGK početkom ove godine postala je punopravnom članicom EHHA-e (European Holiday Home Association), što otvara nove prilike za promociju hrvatskog obiteljskog smještaja. EHHA zastupa 20 milijuna postelja u domaćinstvima u zemljama Europske unije, okuplja pored vlasnika smještaja i upravitelje nekretnina kao i digitalne posrednike. Na nedavnom okruglom stolu na najvećoj turističkoj burzi ITB-u u Berlinu, upravo je hrvatski obiteljski smještaj organiziran kroz Zajednicu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljen kao primjer dobre prakse u Europskoj uniji. Primjer zakonske regulative, načina poslovanja i vođenja evidencije turističkog prometa te plaćanje taksi, primjer je velikim gradovima u Europskoj uniji koji su suočeni s ekspanzijom nekontroliranog turističkog prometa u stambenim četvrtima.

Obiteljski smještaj je oblik smještajne uslužne djelatnosti koju pruža domaćinstvo a u njemu sudjeluje cijela obitelj. Ova vrsta obiteljskog mikropoduzetništva pokazala se je u kombinaciji s drugim djelatnostima poput poljoprivrede kao najbolji način za vezanje obitelji uz svoj dom, svoje mjesto boravka. To je ujedno i najjača mjera pro-populacijske politike koja djeluje pozitivno na demografiju ugroženih područja a od depopulacije „boluju“ gotovi sva područja Republike Hrvatske. Trenutno Zajednica obiteljskog turizma HGK zastupa nešto više od 80.000 domaćinstava s 500.000 stalnih postelja. Obiteljski je smještaj u zadnjih deset godina doživio rast broja domaćinstava i kapaciteta za 25%. Zahvaljujući ovoj djelatnosti koja do sada jedina stavlja privatnu imovinu u funkciju gospodarstva, Hrvatska ostvaruje godišnji prihod od 2 milijarde eura (od svih usluga vezanih uz goste koji borave u obiteljskom smještaju). To korespondira ostvarenju 170.000 radnih mjesta. Državni proračun i sustav turističkih zajednica kroz promet u ovoj privatnoj imovinu ubiru godišnje 50 milijuna Eura boravišne pristojbe i poreza na dohodak.

Obiteljski smještaj ima svoju Nacionalnu strategiju razvoja,odnosno Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja kojega provodi Zajednica obiteljskog turizma HGK u suradnji s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom. Prva strukovna organizacija obiteljskog smještaja osnovana je prije 20 godina, 1997. pri Županijskoj komori Rijeka a nacionalna Zajednica obiteljskog turizma osnovana je pri HGK 2010. godine. U proteklih šest godina postala je najveća i najaktivnija strukovna organizacija u zemlji koja godišnje okuplja više od 5.000 domaćina kroz jedan nacionalni i više od deset regionalnih Foruma obiteljskog smještaja. U protekle tri godine kroz sustav edukacije FOS-a prošlo je više od 10.000 sudionika a koncept FOS-a potaknuo je brojna slična događanja na lokalnim razinama, pa je ovo jedinstveni slučaj komunikacije i edukacije građana – mikropoduzetnika u Europi.

Obiteljski smještaj u Hrvatskoj ima najbolji prosjek recenzija u Europi i spada među 10 najboljih nacija u svijetu prema ocjenama gostiju Booking.coma.

Nedo Pinezić