PAUŠALNO OPOREZIVANJE DJELATNOSTI IZNAJMLJIVANJA I ORGANIZIRANJA SMJEŠTAJA U TURIZMU
Malo je koja tema toliko uzburkala duhove onih koji su „navijali“ za veća porezna opterećenja građana pružatelja usluga smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao aktualan novi način određivanja visine paušalnog poreza na dohodak domaćinstava.
Ekonomski stručnjaci, konzultanti, novinari … sasuli su „tešku paljbu“ u javnom prostoru prema predstavničkim tijelima gradova i općina koja su zadužena za donošenje odluke o visini „paušala“ po postelji i kamp mjestu u domaćinstvu. U toj „baražnoj vatri“, licitiralo se iznosima, uspoređivalo porez na dohodak od imovine i imovinskih prava sa porezom na dohodak od nesamostalnog rada, pobrkalo se nerezidente i rezidente, zaboravilo na stalno stanovništvo i tako redom…
NEZNANJE STVARA POGREŠNU SLIKU
Oni koji se smatraju stručnjacima u ovome području u svojim izjavama baš i nisu dokazali svoju stručnost. Dapače, i ovom se prigodom pokazalo da je razlika u sagledavanju realnog stanja između „terena“ i „Zagreba“, dramatično različita. Zato je i došlo do velikog čuđenja kada je većina odluka predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave bila na strani zadržavanja dosadašnjih iznosa „paušalnog poreza“. Što „teren“ zna a „Zagreb“ ne zna ? („Zagreb“ je ovom prilikom sinonim za sve navedene stručnjake u javnom i privatnom sektoru koji su koncentrirani u hrvatskoj metropoli).
KRENIMO REDOM
U koju grupu dohotka spada „djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu „ ? To je dohodak od imovine i imovinskih prava. U istu grupu dohotka spadaju još i dohotci od prodaje imovine, najma imovine. Tako na primjer, u istu grupu sa iznajmljivanjem smještaja turistima spada i najam stanova za stanovanje.
Kolika je stopa poreza na najam stanova za stanovanje i poslovnih prostora ? Stopa poreza na dohodak na primitke od najma poslovnog prostora i stana za stanovanje je 12%. Međutim prije oporezivanja, najmodavcu se smanjuje prijavljeni iznos najamnine za 30% (na račun troškova) te se na tako smanjeni iznos obračunava porez na dohodak po stopi od 12 %
Kolika je preračunata stopa fiskalnih i parfiskalnih davanja za „djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu ?“ Također 12 %.
Kako smo došli do te stope ? Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, prosječan broj postelja u domaćinstvu je 6, a prosječni bruto prihod 6.000,00 eura (45.000,00 kn). Kada bi se primjenio sustav oporezivanja kao kod najma stana, onda bi se ovaj iznos umanjio za 30%. na tako dobivenu osnovicu od 4.200,00 eura porez na dohodak od 300,00 kn po postelji iznosi ukupno 240,00 eura ili 5,7% poreza. Kada se tome davanju pribroji i paušalna boravišna pristojba, koja u ovome slučaju ima karakter poreza jer se plaća bez obzira da li su uopće ostvarena noćenja, u iznosu od 345,00 kn po postelji, dobivamo daljnje opterećenje od 6,6%. Na taj se iznos dodatno zaračunava turistička članarina od približno 0,22%. Ukupno fiskalno i parafiskalno opterećenje iznosi 12,52 %.
Primici iz iste grupe dohotka i slične naravi, oporezuju se po istoj stopi. Razlika je jedino u tome što se za „djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu“ taj porez preračunava na bazi prosjeka u fiksni iznos po postelji i kamp mjestu i dio je ukupnog davanja u paušalnom iznosu kojega čine porez i boravišna pristojba, kao i do sada. Način raspodjele prihoda od poreza na dohodak i boravišne pristojbe je sličan, naime lokalnoj zajednici pripada 60% prihoda od poreza i 65% prihoda od boravišne pristojbe. Kod najma stanova za stanovanje se ne plaća boravišna pristojba. Ako bi stopa poreza za djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu značajnije porasla, tada bi se svakako više isplatilo iznajmljivati apartman ili kuću za odmor kao stan za stanovanje jer bi fiskalno davanje bilo manje (ne plaća se boravišna pristojba).
Razlika između poreznih obveznika sa mjestom prebivališta na području JLS na kojem nastaje porezna obveza i poreznih obveznika koji imaju prebivalište na području druge JLS
Građanin fizička osoba koji ima mjesto prebivanja u mjestu nastanka porezne obveze izravno svojim poreznim davanjem pridonosi proračunu te iste JLS u kojoj posluje . Ne samo to, porez na dohodak iz njegove plaće (dohodak od nesamostalnog rada) također „puni“ proračun iste JLS. Dio koji se uplaćuje u proračun JLS je 60% od ukupnog poreza. 40% sredstava „ide“ u županijski proračun. Građanin fizička osoba koja ima različito mjesto prebivališta od mjesta nastanka obaveze paušalnog poreza na dohodak, ne doprinosi toj JLS poreznim izdatkom „paušala“ kao ni porezom na dohodak od nesamostalnog rada (plaće). I jedan i drugi porez se uplaćuje u JLS njegovog prebivališta a pripadajući dio također „ide“ u proračun županije kojoj teritorijalno ta JLS pripada.
Što je sa nerezidentima ? Za razliku od rezidenata koji nemaju isto mjesto prebivališta i nastanka obveze paušalnog poreza na dohodak, nerezidenti iz zemalja članica EU, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske konfederacije koji se odluče koristiti mogućnost plaćanja paušalnog poreza na dohodak za djelatnost koju obavljaju u svojoj nekretnini, ipak doprinose proračunu te iste JLS.
KAKO JE TO MOGUĆE ?
Sukladno međunarodnim propisima u ovome se slučaju porezna obaveza prijavljuje prema mjestu nastanka iste a porez se plaća JLS i županiji kojoj nekretnina teritorijalno pripada.
Tako su trenutačno u povoljnijem položaju one JLS koje imaju na svom području više nerezdenata vlasnika nekretnina nego rezidenata sa mjestom prebivališta u drugoj JLS. Naravno, pod uvjetom da se ti nerezidenti odluče baviti samostalno djelatnošću iznajmljivanja i organiziranja smještaja turistima. Tada ipak moraju plaćati i PDV od 13% na takvu uslugu. Ako posluju posredovanjem domaćih agencija, onda ne plaćaju PDV ali se porez na dohodak plaća u proračun JLS sjedišta agencije…
STATUS NEREZIDENATA, TURISTA IZ EU I EEP + ŠVICARSKA KONFEDERACIJA
Nerezidenti iz navedenih zemalja mogu boraviti u Republici Hrvatskoj do 90 dana u 180 dana bez obaveze prijavljivanja boravišta. To znači da mogu nesmetano unajmljvati stanove i kuće za odmor svakih 90 dana. U takvim stanovima i kućama za odmor mogu boraviti njihovi prijatelji koji također nemaju obavezu prijave boravišta. Pametnom dosta. Biti će prilike za detaljnije obrazloženje cijelog spleta zakonskih mogućnosti koje se mogu aktivirati u slučaju „prekomjernog granatiranja“ građana fizičkih osoba fiskalnim i parafiskalnim davanjima.
nedopinezic.com